Vrgorsko groblje ‘Žbare’

Otkad postoji, vrgorsko groblje nosi samo jedno ime – Žbare (talijanski oblik Sbarre). To ime u neizmijenjenom obliku poznajemo stoljećima i povijesni izvori su po tom pitanju jedinstveni – Žbare i samo Žbare. Međutim, posljednjih godina se ponekad za naše centralno groblje koristi neistiniti naziv „groblje Sv. Ante“. Po Svetom Anti se groblje nikada nije … Opširnije

Cosizza Nuova, Vrgorska Poljica, Poljica Kozička

Najsjevernije selo Vrgorske krajine – Poljica Kozička bilo je prije stotinjak godina jedno od najmnogoljudnijih naselja našega kraja. Tako je popis stanovništva iz 1910. godine u ovom selu izbrojao 1184 stanovnika. Tijekom mletačke uprave u Vrgorskoj krajini, selo Kozica pisano je u svom talijanskom obliku kao Cosizza, i to Cosizza vechia, odnosno Stara Kozica, dok … Opširnije

Rotschildova cesta prema Paklini

Vrgorski rudnik asfalta „Paklina“, za kojega je još Alberto Fortis zapisao da je radio prije nego je „mletačko oružje osvojilo ovaj kraj“, s Vrgorcem je povezan starom, povijesno izuzetno vrijednom, makadamskom cestom danas dugom četiri kilometra. Ova cesta je omiljeno šetalište Vrgorčana, a u tijeku su pripremni radovi za njezino uređenje u obliku sportsko-rekreacijske staze. … Opširnije

LIČNOSTI Učitelj Ljudevit Bačić (1910.-1943.) – osnivač vrgorske limene glazbe

Nema tko u Vrgorcu nije čuo za Gradski puhački orkestar „Ljudevit Bačić“. A znate li tko je bio Ljudevit Bačić i po čemu je zadužio Vrgorac da je po njemu nazvao svoju gradsku glazbu? Ljudevit Bačić bio je po zanimanju učitelj, rođen je 1910. godine u Voloskom kod Rijeke. Građansku i učiteljsku školu polazio je … Opširnije

Redarstveni pravilnik Obćine Vrhgorske 1900. godine o odnosu prema psima

“Varoški trgovci, obrtnici i zanatnici dužni su danju držati dovoljno čiste vode pred vratima svojih dućana, ili radionica za lokanje prolazećih pasa.” “Svako pseto, koje gospodar hoće da pušta po javnim ulicama u varošu treba da nosi ogrlicu od kože ili kovine sa početnim slovima gospodareva imena i prezimena.” “Nikakvo niti najmanje pseto gospodaru nije … Opširnije

Kako je u Vrgorcu 1934. godine proslavljen Majčin dan

Večernjim programom za najširu publiku, u Vrgorcu je 14. svibnja 1934. godine svečano proslavljen Majčin dan. Učenici Građanske škole Vrgorac održali su u Sokolskom domu vrlo posjećenu priredbu koja je ocijenjena kao najuspješnija dotad u Vrgorcu. Na početku večeri, direktor Građanske škole Ljubo Novak pozdravio je prisutne i održao predavanje o majci. Iznio je sve … Opširnije

Zidar Miće Toskani i Prvi maj u Vrgorcu 1910. godine

Međunarodni praznik rada, kolokvijalno poznat kao Prvi maj, obilježava se u svijetu u spomen na velike radničke prosvjete održane u američkom gradu Chicagu 1. svibnja 1886. godine. Tada je u sukobima s policijom ubijeno i ranjeno više radnika. Već od 1890. godine odlučeno je da će se zbog toga datum 1. svibnja slaviti kao međunarodni … Opširnije

“Udruženje sadioca duhana u makarskom i metkovskom političkom kotaru”

Godine 1924. u Vrgorcu je osnovano “Udruženje sadioca duhana u makarskom i metkovskom političkom kotaru”. Udruženje je imalo sjedište u Vrgorcu, a osnovano je na poticaj poljoprivrednika iz sela Orah, zainteresiranih povezati sve saditelje duhana na poljima oko Vrgorca. Zanimljvo je da 95 godina kasnije postoje slične inicijative na istom prostoru, ali samo u zaštiti … Opširnije

LIČNOSTI Ivan Martinac (1938.-2005.) – veliki hrvatski umjetnik, filmski redatelj, scenarist, montažer, snimatelj i pjesnik

Znate li tko je Ivan Martinac? Čitajući ovo pitanje vjerojatno će vam kroz glavu proći svi vrgorski Martinci koje ste nekad poznavali ili ih poznajete danas. Ako i pronađete kojega Ivana, vjerojatno se neće raditi o onome na kojega ovdje mislimo. Jer toga Martinca zaboravila je i Hrvatska, kamoli neće mali Vrgorac, koji je inače … Opširnije

Vrgorski pamuk

Znate li da se u Vrgorcu sadio pamuk? Doduše radilo se to eksperimentalno, u godinama nakon Drugog svjetskog rata kada se na različite načine pokušavalo podignuti u ratu razoreno vrgorsko gospodarstvo. Tadašnji su se politički faktori dosjetili da bi u vrgorskom dijelu Rastoka mogao uspijevati pamuk. Plan se međutim izjalovio, ali rijetki tragovi su ostali. … Opširnije