Obnavlja se Cukarinovića (Fratarska) kula

Započela je obnova Cukarinovića (Fratarske) kule u Vrgorcu, smještene ispod zapadnog ulaza u grad, s pogledom na polje Buninu i brdo Rilić. Ukupna vrijednost radova iznosi 125.787,50 kuna, od čega je sto tisuća stiglo od Ministarstva kulture i medija, a ostalo će na zamolbu župe Navještenja Blažene Djevice Marije u Vrgorcu financirati Grad Vrgorac. Cukarinovića … Opširnije

Predstavljena knjiga “Rodoslovlje obitelji župe Rašćane” autora Vinka Gale

U Rašćanima je u subotu 12. lipnja predstavljena knjiga „Rodoslovlje obitelji župe Rašćane“, autora Vinka Gale iz Blata na Cetini. Ovaj rašćanski zet prikupio je podatke o 19 prezimena Rašćana, nekada sela s preko tisuću stanovnika, a čiji su se izdanci raselili u svim smjerovima, preko Makarske, Splita, Zagreba, europskih zemalja, obiju Amerika, Australije i … Opširnije

Napustio nas je Ante Matković (1948.-2021.)

Nakon kratke i teške bolesti jučer nas je napustio Ante Matković Ikasov iz Zavojana (1948.-2021.). Ante je bio duša od čovjeka, a skroman kakav je bio, sve oko sebe posebno je oduševljavao svojom marljivošću. Bili smo kod njega prije par godina, u zavojanskom zaselku Matkovići, odakle puca prekrasan pogled na centar sela, pršutanu i crkvu. … Opširnije

Prijedlog razvoja kulturne infrastrukture u Vrgorcu

“Moram da vidim hrpe kamenja i vite kule gdje sam se rodio, kraj bogat historijom, a pogotovo nejasnoćama historije.“Tin Ujević Društvo prijatelja vrgorske starine djeluje već tri godine na području Vrgorske krajine i prva je organizacija ovakve vrste na našem području osnovana radi sveobuhvatnog promišljanja i aktivnog djelovanja na istraživanju povijesti, skupljanju povijesnih izvora, zaštiti … Opširnije

Telefonski stup u Rašćanima iz 1900. godine dobit će svoju informativnu ploču

Često zaboravljamo da je uz klasičnu materijalnu kulturnu baštinu vrlo vrijedna i baština koja se tiče početaka tehnologije i modernizacije u našemu kraju. U selu Rašćane su toga itekako svjesni i planiraju informativnom pločom označiti stari telefonski stup u mjestu. Naime, godine 1900. postavljen je telefonski stup uz Napoleonovu cestu na trasi Split – Metković. … Opširnije

In memoriam SINIŠA FRANIĆ (1931.-2021.)

U Zagrebu je 1. veljače u 90. godini života preminuo liječnik Siniša Franić. Rođen 1931. godine u Vrgorcu od oca Dušana Franića i majke Marije, djevojački Kundić, Siniša potječe iz poznate vrgorske loze Franića koja je dala brojne znamenite intelektualce i političare u Vrgorcu i izvan njega tijekom 19. i 20. stoljeća. Otac Dušan bio … Opširnije

Sačuvati dragljanske stećke!

Član našega Društva i nekadašnji dopisnik Slobodne Dalmacije Igor Majstrović javio nam se s predjela Sedra iznad Dragljana, lokacije na kojoj je nekada bila baza Hidroelektre za potrebe izgradnje i obnove prometnica na našem području. Taj je predjel nekada bio pokriven vinovom lozom i smokvama, a prije dvadesetak godina, kada je Igor s te lokacije izvještavao za Slobodnu … Opširnije

Vlada odobrila zaduženje Grada Vrgorca od 1,1 milijuna kuna za kupnju Pervanovih kuća

Na svojoj 33. sjednici održanoj 30. prosinca 2020. godine, Vlada Republike Hrvatske dala je suglasnost Gradu Vrgorcu za zaduženje kod Erste&Steiermärkische Bank d.d., Rijeka, u iznosu od 1,1 milijun kuna, s rokom otplate od sedam godina, u mjesečnim ratama, uz fiksnu godišnju kamatnu stopu od 2,00 % i jednokratnu naknadu za odobrenje kredita u visini … Opširnije

[NAJAVA] I ove godine kuhamo blagdanski bakalar

Dragi građani Vrgorca i Vrgorske krajine, pandemija koronavirusa nam je u ovoj godini oduzela puno lijepih stvari, ali nećemo joj dopustiti da nam uzme i Badnjak! Zato i ove godine tradicionalno kuhamo blagdanski bakalar na Badnjak, i to na vr’ Pijace kako bi barem malo uljepšali blagdansko druženje naših obitelji. Zbog okolnosti pandemije i protuepidemijskih … Opširnije

Na današnji dan prije 330 godina Vrgorac je oslobođen od Osmanlija

Na današnji dan prije 330 godina Vrgorac je oslobođen od osmanlijske uprave. Dogodilo se to tijekom Morejskog rata, u vrijeme generalnog providura Alessandra Molina i to zajedničkim naporima mletačke vojske i lokalnog stanovništva ovog dijela Dalmacije (posebno Neretve i primorja) te zaostroških franjevaca od kojih je potekla i inicijativa za ovu akciju. Vojska je prebačena … Opširnije