Predstavljena povijesna knjiga ‘Vrgorac 1690.’ autora Branka Radonića

Snimio: Jure Divić „Moram da vidim hrpe kamenja i vite kule gdje sam se rodio, kraj bogat historijom, a pogotovo nejasnoćama historije“, tim je riječima književnika Tina Ujevića voditeljica programa Željka Opačak otvorila svečano predstavljanje knjige povjesničara Branka Radonića „Vrgorac 1690. – Izvještaj mletačkoga generalnog providura Alessandra Molina o oslobađanju Vrgorca od Osmanlija“ koje je … Opširnije

Branko Radonić, ‘Vrgorac 1690.’, monografija, 2022.

Knjiga „Vrgorac 1690. – Izvještaj mletačkoga generalnog providura za Dalmaciju i Albaniju Alessandra Molina o oslobađanju Vrgorca od Osmanlija“, autora povjesničara Branka Radonića objavljena je 2022. u Biblioteci zbirki povijesnih izvora “Matica” Društva prijatelja vrgorske starine. Knjiga donosi studiju o povijesti Vrgorca u vrijeme Morejskog rata (1684.-1699.) vođenog između Mletačke Republike i Osmanlijskog Carstva. Potom … Opširnije

Poziv na predstavljanje knjige “Vrgorac 1690.”

Na blagdan Svete Katarine Aleksandrijske i 332. obljetnicu oslobođenja Vrgorca od Osmanlija, Društvo prijatelja vrgorske starine organizira predstavljanje knjige “Vrgorac 1690. – Izvještaj mletačkoga generalnog providura za Dalmaciju i Albaniju Alessandra Molina o oslobađanju Vrgorca od Osmanlija” čiji je autor prof. Branko Radonić. Predstavljanje će se održati u petak 25. studenoga u restoranu Kula u … Opširnije

Krsne slave u Vrgorskoj krajini 1912. godine

Dugogodišnja plodna karijera i biografija poznatog folklorista i pisca Stjepana Banovića (1884.-1961.) dijelom dotiče i Vrgorac. Naime, u prvom desetljeću 20. stoljeća Banović je bio zaposlen na mjestu upravitelja škole Kotezi. Tada je u šetnjama kroz vrgorski kraj vidio zimzelenu biljku planiku i njezin plod maginju i o tom iskustvu 23 godine kasnije pisao u … Opširnije

Portal Vrgorskestarine.hr trajno će se čuvati u Hrvatskom arhivu weba

Za razliku od papira, na kojemu se pisani trag dugo čuva, Internet je u tom pogledu puno manje pouzdan i ako se, na primjer, određeni tekst ne isprinta s nekog portala ili internetske stranice, velike su šanse da je dugoročno zauvijek izgubljen za sve zainteresirane čitatelje ili buduće povijesne istraživače. Društvo prijatelja vrgorske starine od … Opširnije

LIČNOSTI Marija Raos-Starčević (1942.-1971.) i njezino „Bijelo jedro“

Marija Raos, udana Starčević, rođena je u na Škuljima, u Vrgorcu 28. ožujka 1942. godine. Otac joj se zvao Mijo (Mišuka), a majka Stana. Imala je tri brata: Dušana, Antu-Ikicu i Miljenka. Srednju učiteljsku školu završila je u Dubrovniku. Kao učiteljica radila je u osmoljetki na Velikom Prologu. Posle nekoliko godina otišla je u Zagreb … Opširnije