Zlata Knezović, povjesničarka i filozofska spisateljica, rođena je 3. veljače 1934. godine u Rašćanima kraj Vrgorca, a umrla je 29. siječnja 2016. godine u Zagrebu.
Gimnaziju je završila u Zagrebu 1954. godine. Na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu diplomirala je 1961. godine filozofiju te hrvatski jezik i južnoslavenske književnosti. Prema Hrvatskom biografskom leksikonu, 1975. godine diplomirala je i francuski jezik i književnost.
Još tijekom studija počela je raditi. Od 1955. godine bila je zaposlena u Zavodu za statistiku, a jedno vrijeme radila je i u Poduzeću za regeneraciju. Poslije se zaposlila u Centru za dokumentaciju i informacije o suvremenom radničkom pokretu pri Radničkoj biblioteci „Božidar Adžija“ u Zagrebu. U toj je ustanovi položila i stručni bibliotekarski ispit.
U studenome 1965. godine otišla je u Strasbourg u Francuskoj, gdje je nastavila filozofsko usavršavanje i započela rad na doktorskoj disertaciji posvećenoj francuskoj filozofkinji i književnici Simone de Beauvoir. Godinu dana bila je stipendistica Univerzitetskoga centra za visoke europske nauke. Za dobivanje stipendije obranila je studiju Pour une morale de l’ambigüité de Simone de Beauvoir.
Nakon gubitka stipendije tijekom razdoblja povezanog sa zbivanjima u Francuskoj 1968. godine i financijskom krizom, tijekom boravka u Francuskoj uzdržavala se različitim poslovima. Radila je i kao prevoditeljica i tumač u Jugoslavenskom konzulatu u Strasbourgu, kao bankovna službenica te na drugim poslovima.
Doktorsku disertaciju pod naslovom L’Éthique et l’existence chez Simone de Beauvoir obranila je 28. lipnja 1972. godine na Université des sciences humaines u Strasbourgu, današnjem Sveučilištu u Strasbourgu. Stekla je doktorat iz filozofije, a diploma joj je krajem iste godine nostrificirana u Zagrebu. Disertacija je bila posvećena etičkim i egzistencijalističkim pitanjima u djelu Simone de Beauvoir.
Prema kasnije objavljenom predgovoru njezinoj disertaciji, Knezović je u privatnim razgovorima govorila o svojim studentskim danima u Strasbourgu te o susretima sa Simone de Beauvoir i Jean-Paulom Sartreom. Njezina doktorska disertacija za života nije bila objavljena kao knjiga.
Po povratku iz Francuske, 1. listopada 1972. godine, zaposlila se kao znanstvena suradnica u Institutu za historiju radničkog pokreta Hrvatske u Zagrebu. Od 2. srpnja 1982. godine bila je u zvanju više znanstvene suradnice. U ovoj ustanovi, odnosno kasnijem Hrvatskom institutu za povijest djelovala je do umirovljenja 30. rujna 1999. godine, u zvanju više znanstvene suradnice.
Glavno područje njezina povijesnog istraživanja tijekom rada u Institutu bilo je kulturno i umjetničko stvaralaštvo u Hrvatskoj tijekom Drugoga svjetskog rata, posebno književnost, likovna umjetnost i glazba unutar partizanskoga pokreta od 1941. do 1945. U ranijoj službenoj biobibliografiji Instituta kao njezina područja istraživanja navedeni su problemi kulturnoga i umjetničkoga razvoja u Hrvatskoj od 1941. do 1945. te od 1945. do 1953. godine.
Rezultat toga istraživanja bila je knjiga Kulturno stvaralaštvo u revoluciji: prilog istraživanju funkcije kulturnog i umjetničkog stvaralaštva u narodnooslobodilačkoj borbi u Hrvatskoj, objavljena u Zagrebu 1981. godine u izdanju Centra za kulturnu djelatnost Saveza socijalističke omladine Zagreba. Knjiga ima 237 stranica i obrađuje književno, likovno i glazbeno stvaralaštvo u partizanskom pokretu tijekom Drugoga svjetskog rata.
Uz kulturnu povijest Drugoga svjetskog rata bavila se francuskom filozofijom i egzistencijalizmom, osobito djelom Simone de Beauvoir. Pisala je i o Jean-Paulu Sartreu, Simone Weil, odnosu intelektualaca i Komunističke partije u Francuskoj, francuskom pokretu otpora tijekom Drugoga svjetskog rata, pobuni u Villefranche-de-Rouergueu 1943. godine, kulturnoj politici u Hrvatskoj nakon Drugoga svjetskog rata te procesu koji je u svojim radovima nazivala „boljševizacijom hrvatske kulture“ 1945.–1947.
Među njezinim radovima iz područja filozofije nalaze se članak „Simone de Beauvoir – na putu ateističkog egzistencijalizma“, objavljen 1973. u Književnoj smotri, „Sartreov ‘Idiot obitelji’“, objavljen 1974. u časopisu Pitanja, te „Simone de Beauvoir ili potreba komunikacije“, objavljen 1976. u Književnoj smotri.
Godine 1979. u časopisu Kulturni radnik objavila je tekst „Simone Weil ili autentičnost življenja“, a iste je godine u časopisu Žena objavila članak „Thomas More o odgoju i emancipaciji žene“.
Radove, rasprave, prikaze i osvrte objavljivala je u brojnim časopisima i zbornicima, među kojima su Časopis za suvremenu povijest, Književna smotra, Kulturni radnik, Pitanja, Teka, Istra, Naše teme, Pogledi, Dometi, Socijalizam i Žena, kao i u zbornicima posvećenima povijesti Drugoga svjetskog rata, kulturnoj djelatnosti u partizanskom pokretu i djelovanju ZAVNOH-a.
Bavila se i prevođenjem. Prevela je djelo francuskoga socijalističkog mislioca Théodorea Dézamyja, Zakonik zajednice, objavljeno u Zagrebu 1982. godine. Na francuski je jezik prevela i pjesme hrvatskog filozofa Pavla Vuk-Pavlovića, koje su 1974. objavljene u časopisu Comprendre u Veneciji.
Njezina doktorska disertacija L’Éthique et l’existence chez Simone de Beauvoir ostala je za njezina života neobjavljena. Institut za filozofiju u Zagrebu objavio ju je postumno 2023. godine, u izdanju koje su uredili Luka Boršić i Ivana Skuhala Karasman.
Nakon njezine smrti povjesničarka Mira Kolar-Dimitrijević objavila je tekst „In memoriam: Zlata Knezović (1934.–2016.)“ u Časopisu za suvremenu povijest, godište 48, broj 1 iz 2016. godine, na stranicama 219–222. Tekst sadrži podatke o njezinu školovanju, boravku u Francuskoj, znanstvenoj karijeri i objavljenim radovima.
DPVS
Izvori
Filip Hameršak, „Knezović, Zlata“, u: Hrvatski biografski leksikon, sv. 7, Leksikografski zavod Miroslav Krleža, Zagreb, 2009., str. 422–423.
Mira Kolar-Dimitrijević, „In memoriam: Zlata Knezović (1934.–2016.)“, Časopis za suvremenu povijest, god. 48, br. 1, Zagreb, 2016., str. 219–222.
Zlata Knezović, L’Éthique et l’existence chez Simone de Beauvoir, uredili Luka Boršić i Ivana Skuhala Karasman, Institut za filozofiju, Zagreb, 2023.
