Vrgorska povijest

Vrgorska krajina[1] s centrom u Vrgorcu je prostorno-geografska, povijesna i administrativna[2] cjelina smještena u Dalmaciji[3] između Makarskog primorja i granice s Bosnom i Hercegovinom. Taj

U splitskom listu „Dan“ objavljen je 1905. nepotpisani članak na temu žalosnog stanja putova u Vrgorskoj krajini. Autor iskreno žali stanovništvo, a vrlo je kritičan

Dachau Prema dosadašnjim istraživanjima Javne ustanove Spomen područje Jasenovac u ustaškom logorskom sustavu Jasenovac tijekom Drugog svjetskog rata stradalo je šestero Vrgorčana: Ante Galić (1912.

Političke borbe u Vrgorcu oduvijek su bile vrlo dinamične, još od doba austrijske općine. U svakoj izbornoj kampanji tako nije nedostajalo zanimljivosti. Za ovu priliku

Ukoliko želimo saznati tko je u određenom povijesnom trenutku bio značajan u sredinama poput Vrgorca, dobar alat za otkrivanje tog podatka su onovremene novine, odnosno

foto: Saša Peterković Biokovski dekanat je niža upravna jedinica Splitsko-makarske nadbiskupije u koju su uključene župe povijesne Vrgorske krajine: Dusina (Uznesenja Blažene Djevice Marije), Kozica

Gradska fontana smještena je nedaleko zgrade Osnovne škole „Vrgorac“ u Vrgorcu, a izgrađena je 1987. godine i to zahvaljujući pokojnom Mirku Rakiću iz Curavice. Bivši

Nakon Drugog svjetskog rata u javnosti Vrgorske krajine se u više navrata raspravljalo o važnosti izgradnje vrtića. Kako su se otvarali industrijski pogoni, a život

Dalmatinski sabor, najviše predstavničko tijelo pokrajinske autonomije u najjužnijoj hrvatskoj regiji utemeljen je Veljačkim patentom od 26. veljače 1861. godine. Djelovao je od 1861. do

S našim susjedima iz Gornjeg makarskog primorja (Gradac, Zaostrog, Drvenik) ponekad se sporimo oko imena brda koje nas dijeli. To brdo, inače biokovski ogranak, mi