
Dalmatinska zagora ne postoji
Vrgorac se često pogrešno uključuje u teritorij tzv. Dalmatinske zagore (dalmatinske zagore, dalmatinske Zagore). Iako je geografska odrednica dalmatinskog zagorja (kao i primorja i otočja)
Vrgorac se često pogrešno uključuje u teritorij tzv. Dalmatinske zagore (dalmatinske zagore, dalmatinske Zagore). Iako je geografska odrednica dalmatinskog zagorja (kao i primorja i otočja)
Nebrojene su knjige, znanstveni i popularni radovi napisani o Augustinu Tinu Ujeviću do današnjih dana. Podosta znamo i o njegovoj biografiji, a onaj dio koji
Franjevac i pjesnik fra Ivan Despot rođen je 19. kolovoza 1851. godine u Zaostrogu. U rodnom mjestu obukao je i fratarsku halju, a tu je
Prvi gimnazijalci u Vrgorcu (izvor: Ivo Klinac) U socijalističkom razdoblju tri su događaja imala dugoročni utjecaj na razvoj Vrgorca. Na prvom mjestu tu je obrana
U nebrojenim povijesnim izvorima nastalima od srednjeg vijeka naovamo koje smo dosad konzultirali a da se tiču Vrgorca i Vrgorske krajine, kao i srodnoj literaturi,
Zdravstvena stanica Vrgorac, vjerojatno 60-ih godina 20. stoljeća (izvor: Vrgorac nekad) Neadekvatna zdravstvena skrb građana na području općine Vrgorac i susjednih sela nakon Drugog svjetskog
Franjevački samostan u Zaostrogu (Izvor: Gradac.hr) Tijekom dva stoljeća duge osmanlijske uprave u Vrgorskoj krajini zabilježene su različite trzavice, incidenti i otvoreni sukobi između lokalnih
Asfaltna ruda stoljećima se iskorištavala u vrgorskom rudniku Paklina. Još je Alberto Fortis u 18. stoljeću pisao kako su vjerojatno još i Osmanlije iskorištavale ovaj
Napomena: Ova reportaža izvorno je objavljena u Makarskoj kronici 2019. godine, a posebno je uređena za objavu na portalu Vrgorskestarine.hr U malim zajednicama poput Vrgorca
Augustin Tin Ujević, najpoznatiji Vrgorčanin i po mnogima najveći hrvatski pjesnik, rođen je 5. srpnja 1891. godine u Vrgorcu u jednoj od starih osmanlijsko-turskih kula,
Planika s maginjama snimljena u studenom 2021. na cesti Vrgorac – Ravča, na bliskoj lokaciji s koje potječe i ovaj opis (Izvor: Saša Peterković) Zaostrožanin
Otvaranje dragljanske česme 1932. godine (izvor: Igor Majstrović) U srcu Vrgorske krajine, u nekoliko zaselaka odmah uz Napoleonovu cestu, smjestilo se pitoreskno selo Dragljane. Ono
Prenošenje sadržaja s ove stranice dopušteno je samo uz pravilno navođenje i citiranje izvora. Autor i urednik: Branko Radonić, prof.
Made with ❤ by Studio Idearium.