foto: Saša Peterković Biokovski dekanat je niža upravna jedinica Splitsko-makarske nadbiskupije u koju su uključene župe povijesne Vrgorske krajine: Dusina (Uznesenja Blažene Djevice Marije), Kozica (sv. Ilije, proroka), Orah (sv. Marka, evanđelista), Poljica Vrgorska (Gospe od Zdravlja), Ravča (sv. Mihovila Arkanđela), Stilja (sv. Ivana Krstitelja), Vrgorac (Navještenja Blažene Djevice Marije) i Zavojane (Rođenja Blažene Djevice … Opširnije
Gradska fontana smještena je nedaleko zgrade Osnovne škole „Vrgorac“ u Vrgorcu, a izgrađena je 1987. godine i to zahvaljujući pokojnom Mirku Rakiću iz Curavice. Bivši vojni oficir svoje je umirovljeničke dane provodio lobirajući za projekt izgradnje fontane te stuba nedaleko Doma zdravlja u Vrgorcu. Stalno je obilazio općinske ustanove i lokalne tvrtke tražeći novčanu podršku … Opširnije
Nakon Drugog svjetskog rata u javnosti Vrgorske krajine se u više navrata raspravljalo o važnosti izgradnje vrtića. Kako su se otvarali industrijski pogoni, a život sve više modernizirao, žene više nisu bile samo domaćice već su se počele zapošljavati. Mnoge od njih su imale djecu koju je tijekom radnog vremena roditelja netko trebao čuvati. Zato … Opširnije
Dalmatinski sabor, najviše predstavničko tijelo pokrajinske autonomije u najjužnijoj hrvatskoj regiji utemeljen je Veljačkim patentom od 26. veljače 1861. godine. Djelovao je od 1861. do 1912., a formalno do 1918., odnosno raspada Austro-Ugarske. Od prvog zasjedanja 6. travnja 1861. pa do posljednjeg 24. siječnja 1912. Dalmatinski sabor je imao 44 zasjedanja. Njegove ovlasti su bile … Opširnije
U selu Dragljane, tik do Napoleonove ceste i blizu granice s Kozicom, smještena je česma starog izvorišta pitke vode zvanog Crnogošće. Narodna predaja i pojedini povijesni izvori govore o lokalitetu još u osmanlijskom razdoblju, a izvorište je uređivano tijekom francuske uprave u Dalmaciji početkom 19. stoljeća kada je građena Napoleonova cesta kroz vrgorski kraj. O … Opširnije
S našim susjedima iz Gornjeg makarskog primorja (Gradac, Zaostrog, Drvenik) ponekad se sporimo oko imena brda koje nas dijeli. To brdo, inače biokovski ogranak, mi Vrgorčani nazivamo Rilić, dok gornji makarski primorci ga zovu Biokovo, odnosno, cijeli planinski lanac uzduž Makarskog primorja zovu jednim imenom – Biokovo. To je zapravo i logično, jer ako zamislimo … Opširnije
Smješten na sedlu između Zveča i Gradine s predivnim pogledom na dva polja i okolna brda, sa sačuvanim tragovima davnog življenja na ovom području, Veliki Prolog svojim izgledom i obilježjima umnogome podsjeća na Vrgorac, samo je mnogo manji. Oboma je crkva smještena na zapadnoj strani iznad koje je brdo, kroz oba mjesta prolazi Napoleonova cesta … Opširnije
El Shatt je nevjerojatna dionica vrgorske povijesti. Priča je to o nepokolebljivoj vjeri i odlučnosti čovjeka, o krajnjem odricanju za spasenje sebe i svoje obitelji, priča je to o borbi za život, borbi za pravo i pravdu protiv zla koje se tih godina nadvilo nad Vrgorsku krajinu. Trećeg travnja 1944. godine grupa od nekoliko stotina … Opširnije
Nekoliko puta smo na našoj stranici i drugim mjestima ukazivali na činjenicu da „Dalmatinska zagora“, kao regija koja objedinjuje unutrašnjost Dalmacije, u stvarnosti ne postoji. Nažalost, posredstvom dijela građanstva iz primorja, politike i medija te šutnjom znanosti, jedna od najvećih laži u modernoj Hrvatskoj se dijelom proširila i u nacionalnoj javnosti. Umjesto da se prostor … Opširnije
Prozaist, novelist, romanopisac i pjesnik Mate Raos značajna je osoba vrgorske kulture. Iako nije rođen u Vrgorcu, već u Kninu, a studij, rad i život odveli su ga u Zagreb i Split, Raos je cijeloga svoga života ostao iskonski vezan za mjesto odakle su potjecali njegovi roditelji – Vrgorac, i gdje je provodio mnogo vremena. … Opširnije
Prenošenje sadržaja s ove stranice dopušteno je samo uz pravilno navođenje i citiranje izvora. Autor i urednik: Branko Radonić, prof.
Made with ❤ by Studio Idearium.
