Dalmatinska zagora ne postoji

Vrgorac se često pogrešno uključuje u teritorij tzv. Dalmatinske zagore (dalmatinske zagore, dalmatinske Zagore). Iako je geografska odrednica dalmatinskog zagorja (kao i primorja i otočja) poznata od ranije, regija Dalmatinska zagora formirana je nakon Drugog svjetskog rata, kao izraziti kontrast brzorastućem splitskom industrijskom bazenu, od kojega se nerazvijena i depopulirajuća kopnena Dalmacija uvelike razlikovala. Međutim, … Opširnije

Vrgorac u očima fra Ivana Despota (1851.-1886.)

Franjevac i pjesnik fra Ivan Despot rođen je 19. kolovoza 1851. godine u Zaostrogu. U rodnom mjestu obukao je i fratarsku halju, a tu je bio i profesor na samostatanskom franjevačkom učilištu. Tijekom svog života bavio se književnošću i napisao nekoliko djela. Najpoznatije su mu knjige „Prve iskre“, „Put na Lovćen“, a za našu priču … Opširnije

Osnivanje gimnazije u Vrgorcu 1963. godine

Prvi gimnazijalci u Vrgorcu (izvor: Ivo Klinac) U socijalističkom razdoblju tri su događaja imala dugoročni utjecaj na razvoj Vrgorca. Na prvom mjestu tu je obrana statusa Općine 1962. godine, potom osnivanje gimnazije 1963. i konačno, probijanje i otvaranje ceste prema Makarskoj 1976. godine. Mišljenje je to svjedoka vremena, tadašnjeg općinskog dužnosnika Borisa Radića. S time … Opširnije

Vargoraz, Vergoran, Wereraetz… kako se sve pisalo ime Vrgorca u prošlosti?

U nebrojenim povijesnim izvorima nastalima od srednjeg vijeka naovamo koje smo dosad konzultirali a da se tiču Vrgorca i Vrgorske krajine, kao i srodnoj literaturi, mogli smo se uvjeriti da se ime našega grada tijekom povijesti pisalo vrlo raznoliko. Oblik u kojemu je napisano ime Vrgorca ovisi ne samo o jeziku (hrvatski, talijanski, njemački, latinski…) … Opširnije

Otvorenje Zdravstvene stanice Vrgorac 1965. godine

Zdravstvena stanica Vrgorac, vjerojatno 60-ih godina 20. stoljeća (izvor: Vrgorac nekad) Neadekvatna zdravstvena skrb građana na području općine Vrgorac i susjednih sela nakon Drugog svjetskog rata uvelike je poboljšana 1965. godine kada je otvorena novoizgrađena Zdravstvena stanica Vrgorac. Izgrađena je na platou iznad ceste na izlazu iz Vrgorca prema Vinima. Dotad je zdravstvena stanica djelovala … Opširnije

Kako su vrgorski muslimani branili zaostroške franjevce od optužbi bosanskog paše

Franjevački samostan u Zaostrogu (Izvor: Gradac.hr) Tijekom dva stoljeća duge osmanlijske uprave u Vrgorskoj krajini zabilježene su različite trzavice, incidenti i otvoreni sukobi između lokalnih vlasti te ovdašnjih muslimana s lokalnim kršćanskim stanovništvom i svećenstvom. Najviše takvih slučajeva događalo se tijekom ratova između Mletačke Republike i Osmanlijskog Carstva, ali i u mirnodopsko vrijeme. Ali, u … Opširnije

Svečano otvaranje obnovljenog rudnika asfalta Paklina 1899. godine

Asfaltna ruda stoljećima se iskorištavala u vrgorskom rudniku Paklina. Još je Alberto Fortis u 18. stoljeću pisao kako su vjerojatno još i Osmanlije iskorištavale ovaj rudnik, a kopanje rude posebno je bilo intenzivno tijekom mletačke uprave. Iskopani asfalt prenosio se konjima do Kule Norinske, odakle je brodovima prevožen u Veneciju. Godine 1753. makarski poduzetnici su … Opširnije

Pola stoljeća rada najdugovječnijeg vrgorskog brice

Napomena: Ova reportaža izvorno je objavljena u Makarskoj kronici 2019. godine, a posebno je uređena za objavu na portalu Vrgorskestarine.hr U malim zajednicama poput Vrgorca neki pojedinci ostave poseban trag, pogotovo oni koji svakodnevno borave u životima desetaka, pa i stotina ljudi, a odlikuju se svojim vrijednim radom i poštenjem. Jedan od takvih je frizer, … Opširnije

Tin Ujević i Vrgorac

Augustin Tin Ujević, najpoznatiji Vrgorčanin i po mnogima najveći hrvatski pjesnik, rođen je 5. srpnja 1891. godine u Vrgorcu u jednoj od starih osmanlijsko-turskih kula, od oca Ivana Ujevića podrijetlom iz Krivodola kod Imotskog i majke Jerolime Livačić-Markusović rođene u Milni na Braču. Nakon što je kao dijete otišao iz Vrgorca, prema dosadašnjim istraživanjima, Tin … Opširnije