Pola stoljeća rada najdugovječnijeg vrgorskog brice

Napomena: Ova reportaža izvorno je objavljena u Makarskoj kronici 2019. godine, a posebno je uređena za objavu na portalu Vrgorskestarine.hr U malim zajednicama poput Vrgorca neki pojedinci ostave poseban trag, pogotovo oni koji svakodnevno borave u životima desetaka, pa i stotina ljudi, a odlikuju se svojim vrijednim radom i poštenjem. Jedan od takvih je frizer, … Opširnije

Tin Ujević i Vrgorac

Augustin Tin Ujević, najpoznatiji Vrgorčanin i po mnogima najveći hrvatski pjesnik, rođen je 5. srpnja 1891. godine u Vrgorcu u jednoj od starih osmanlijsko-turskih kula, od oca Ivana Ujevića podrijetlom iz Krivodola kod Imotskog i majke Jerolime Livačić-Markusović rođene u Milni na Braču. Nakon što je kao dijete otišao iz Vrgorca, prema dosadašnjim istraživanjima, Tin … Opširnije

Sjećanje na planiku i maginje na vrgorskim brdima 1905. godine

Planika s maginjama snimljena u studenom 2021. na cesti Vrgorac – Ravča, na bliskoj lokaciji s koje potječe i ovaj opis (Izvor: Saša Peterković) Zaostrožanin Stipan Banović (1884.-1961.), folklorist, učitelj, književnik i političar ostvario je za svog života vrlo plodnu intelektualnu karijeru. Autor je cijelog niza pjesama, novela, putopisa i rasprava, skupljao je narodne pjesme, … Opširnije

Kratka povijest dragljanskog izvora Studenac

Otvaranje dragljanske česme 1932. godine (izvor: Igor Majstrović) U srcu Vrgorske krajine, u nekoliko zaselaka odmah uz Napoleonovu cestu, smjestilo se pitoreskno selo Dragljane. Ono je jedno od najstarijih naselja na ovom području što dokazuje njegov prvi spomen u Kreševskoj povelji iz 1434. godine. Narod ovoga kraja stoljećima je egzistenciju ostvarivao poljodjelskom obradom škrtog kamenjara, … Opširnije

Crtica za povijest poduzeća “Jadrantrans” Vrgorac

Autobusi i vozači Jadrantransa Vrgorac, snimljeni 70-ih godina 20. stoljeća (izvor: Vrgorac nekad) Godine 1965. u Vrgorcu je rasformirano Komunalno-zanatsko poduzeće koje je u svom poslovanju imalo građevinski, prometni i ugostiteljski odjel. Prometni dio poduzeća je tada odvojen u samostalno poduzeće koje je nastavilo poslovati pod ranijim imenom „Lasta, dok je građevinski dio preuzela režijska … Opširnije

Crtica za povijest poduzeća “Budućnost” Vrgorac

Dio radnika poduzeća “Budućnost” snimljen u Vrgorcu 1955. godine (izvor: Vrgorac nekad) Krajem prosinca 1953. godine provedena je reorganizacija trgovačke mreže u metkovskom kotaru. Kako je vrgorska općina u prvoj polovici 50-ih godina 20. stoljeća dijelom potpadala pod metkovski, a dijelom i makarski kotar, ova se reorganizacija ticala i Vrgorca. Naime, od postojećeg trgovačkog poduzeća … Opširnije

Elezove kuće – Serdarova kuća

U Vrgorcu, kod spoja Ulice Tina Ujevića i Ulice Antuna Gustava Matoša nalazi se stambeni sklop Serdarove kuće poznatiji pod imenom Elezove kuće. Nekada se sastojao od tri objekta prislonjena jedan do drugoga, izuženog pravokutnog tlocrtnog oblika s dvorištima. Od ova tri nekadašnja objekta danas su ostala sačuvana dva. Elezove kuće su divan primjer pučke … Opširnije

Vrgorac i biokovski potresi 1962. godine

Biokovski potresi 1962. označavaju niz podrhtavanja Zemljine kore na biokovsko-neretvanskom području koji su se zbili između 7. i 11. siječnja 1962. godine. Najsnažnija podrhtavanja zabilježena su 7. siječnja u 11.03 sati kada se dogodio potres maginutude 5,9 po Richteru, te potres u rano jutro 11. siječnja magnitude 6,2 po Richteru. Između tih potresa dogodilo se … Opširnije

Stoljeće poplava u Vrgorskoj krajini

Andrija i Luka Šalinović u lađi u Vrgorskom polju Vrgorska krajina je krški prostor kopnene Dalmacije kojega karakteriziraju snažni klimatološki kontrasti vidljivi najviše kroz duge ljetne suše i brojne zimske poplave. Tijekom zimskih mjeseci kiše koje padnu na potezu od zapadne Bosne, preko Imotske krajine i zapadnih dijelova Vrgorske krajine kroz šupljikavi krški reljef brojnim … Opširnije

Zapisi Alberta Fortisa iz 1772. godine koji govore o poplavama u Kokorićima

Ovih dana svjedoci smo velikih poplava u Vrgorskoj krajini. Posebno je teško na prostoru malenog polja Bunina, u selu Kokorići, gdje se izlila estavela Betina. Međutim, ovo nije nipošto prva ovakva poplava, čemu svjedoče i zapisi iz 1772. godine Talijanski istraživač i putopisac Alberto Fortis (1741.-1803.) posjetio je Vrgorsku krajinu u listopadu 1772. godine i … Opširnije