Moj pradid Ivan

Ovaj naočiti gospodin je moj pradid Ivan Franić sin Antin, iz roda Pavlovaca. Rođen je u Vinima 1888. godine. U godinama nakon Prvog svjetskog rata emigrirao je u Sjevernu Ameriku, gdje je 1924. snimljena ova fotografija. Vratio se doma 1926. i potom oženio moju prababu Matiju. Imali su sina Gojku (moj did) i kćer Mandu. … Opširnije

Donacija Marka Polića Nacionalnom muzeju provincije Dalmacije 1833. godine

Na inicijativu austrijskog namjesnika u Dalmaciji Wernera Vettera von Lilienberga 1832. u Zadru je osnovan Nacionalni muzej provincije Dalmacije. Namjesnik je tada uputio poziv okružnim poglavarima i i biskupima da na svom području prikupljaju razne povijesne i arheološke predmete za fundus novoga muzeja. Lilienberg je također naložio da se imena svakog donatora navedu u listu … Opširnije

Rudnik Paklina u jednom dokumentu CIA-e

Središna obavještajna agencija (CIA) Sjedinjenih Američkih Država je pod pritiskom suda 2017. godine objavila 800.000 svojih starih dokumenata datiranih od Drugog svjetskog rata do 1990. godine. Među svim tim dokumentima nalazi se i jedan datiran na 29. svibnja 1947. godine u kojemu se Agencija bavi jugoslavenskim lukama, industrijom, električnom mrežom, mostovima, rudnicima i slično. U … Opširnije

VRGORSKA KRAJINA: prostor i vrijeme

Vrgorska krajina[1] s centrom u Vrgorcu je prostorno-geografska, povijesna i administrativna[2] cjelina smještena u Dalmaciji[3] između Makarskog primorja i granice s Bosnom i Hercegovinom. Taj smještaj omogućio je u prošlosti izrastanje Vrgorca u manje trgovačko-sajamsko središte na sjecištu putova, istovremeno i stratešku graničnu predstražu između carstava i interesnih zona. Sjevernije se pruža Imotska krajina, a … Opširnije

Vrgorska krajina 1905.: Loši putovi, neradišna općinska uprava, ‘ministri’ vijećnici, glavari veći od kralja, a narod nepodučen šuti

U splitskom listu „Dan“ objavljen je 1905. nepotpisani članak na temu žalosnog stanja putova u Vrgorskoj krajini. Autor iskreno žali stanovništvo, a vrlo je kritičan prema njegovim političkim predstavnicima. Tekst prenosimo u cijelosti, u originalu. Vrgorska krajina. Uzeo sam žalostan pero, da koju rečem o toj krajini, koja je na me žalostan utisak ostavila, kada … Opširnije

Logoraš Dachaua i Buchenwalda Milan Radonić (1924.-1944./1945.?)

Dachau Prema dosadašnjim istraživanjima Javne ustanove Spomen područje Jasenovac u ustaškom logorskom sustavu Jasenovac tijekom Drugog svjetskog rata stradalo je šestero Vrgorčana: Ante Galić (1912. – 1943.), Ante Hrstić (1914. – 1941.), Ivan Klaričić (1916. – 1942.), Marko Radić (1903. – 1944.), Mijo Rakić (1913. – 1942.) i Matija Židić (1885. – 1945.). Te sam … Opširnije

Passe-avant konzulata Kraljevine SHS u Aucklandu izdan 1922. za Vrgorčanina Franu Martinca

Predsjednik Društva prijatelja vrgorske starine Branko Radonić je kolekcionar fotografija, razglednica, dokumenata, memorabilija i druge građe važne za povijest Vrgorske krajine. Njegova najnovija akvizicija je dokument poznat kao passe-avant – svojevrsni prethodnik moderne putovnice. Izdan je 1922. godine za 26-godišnjeg Franu Martinca iz Vrgorca i to od strane konzulata Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca u … Opširnije

Izborne liste za općinske izbore u Vrgorcu 1928. godine

Političke borbe u Vrgorcu oduvijek su bile vrlo dinamične, još od doba austrijske općine. U svakoj izbornoj kampanji tako nije nedostajalo zanimljivosti. Za ovu priliku prisjetimo se općinskih izbora iz 1928. na kojima je bilo prijavljeno čak 13 kandidacijskih listi. Svaka od tih njih imala je po 17 kandidata i 17 njihovih zamjenika. Zbog tadašnjih … Opširnije

Najvažnije ličnosti Vrgorca 1891. godine

Ukoliko želimo saznati tko je u određenom povijesnom trenutku bio značajan u sredinama poput Vrgorca, dobar alat za otkrivanje tog podatka su onovremene novine, odnosno pozdravni članci kakvi su objavljivani kada bi određeni službenik napuštao ovu sredinu. Tada bi najznačajnije ličnosti mjesta u čast tom službeniku poslale i potpisale pozdravno pismo koje bi se otiskalo … Opširnije

Biokovski dekanat

foto: Saša Peterković Biokovski dekanat je niža upravna jedinica Splitsko-makarske nadbiskupije u koju su uključene župe povijesne Vrgorske krajine: Dusina (Uznesenja Blažene Djevice Marije), Kozica (sv. Ilije, proroka), Orah (sv. Marka, evanđelista), Poljica Vrgorska (Gospe od Zdravlja), Ravča (sv. Mihovila Arkanđela), Stilja (sv. Ivana Krstitelja), Vrgorac (Navještenja Blažene Djevice Marije) i Zavojane (Rođenja Blažene Djevice … Opširnije