Prije nekoliko dana imala sam zadovoljstvo u Vrgorcu ugostiti skupinu novinara koji su kod nas stigli u sklopu studijskog putovanja uoči manifestacije Dani Dalmatinskog pršuta i vina. U tih nekoliko dana prošli smo razne lokacije, od posjeta pršutani, vinogradima, outdor aktivnostima u polju, našim OPG-ovima, do povijesne šetnje kroz naš gradić uz vodstvo Branka koji … Opširnije
Danas smo posjetili staru Martinčevu mlinicu gdje su nas provele Nina i Danijela Martinac. Većina mladih Vrgorčana za mlinicu nije ni čula, kamoli da ju je uživo vidjela. Danas je u ruševnom stanju, ali brojni izdanci obitelji Martinac žele je obnoviti, što će biti dug i skup proces, ali vjerujte, isplatit će se. Ne samo … Opširnije
Gradski park u Vrgorcu formiran je krajem 19. stoljeća i radi se o jedinstvenoj zelenoj oazi u Dalmaciji. U pogledu kulturne baštine on je za Vrgorac u odnosu prema drugim sredinama ono što bi se zvalo komparativnom prednošću. Izgrađen je novcem austrijskog duhanskog monopola, kao dio kompleksa koji čine zgrada Režije i dva predivna duhanska … Opširnije
Donosimo vam jedan zanimljivi novinski članak, objavljen u beogradskom dnevniku „Vreme“ 1937. godine. Radi se o jednom od najzanimljivijih novinskih članaka na temu vrgorske kulturne baštine. Kratko i informativno opisuje procesiju na Veliki petak u Vrgorcu prije 88 godina i izuzetno je vrijedan za nematerijalnu baštinu Vrgorske krajine. Objavljen je originalno na ćirilici i srpskom … Opširnije
U sklopu naših aktivnosti dosad smo istraživali i pisali o Gradini i turskim kulama, austrougarskom perivoju i Režiji, groblju na Žbarama, akumulaciji Kâvi, vili Auckland, crkvama i kapelicama te drugim primjerima očuvane materijalne kulturne baštine Vrgorca i Vrgorske krajine. Ali dosad se nismo bavili jednom predivnom zgradom u središnjem dijelu Vrgorca koja obično lako prođe … Opširnije
U studenom 2024. godine Leksikografski zavod Miroslav Krleža iz Zagreba objavio je Leksikon utvrda Hrvatske, bogato ilustrirano izdanje o utvrdama, kaštelima, gradinama, tvrđavama i gradištima u Hrvatskoj. Na 820 stranica i 1075 članaka autori sustavno i abecedno opisuju hrvatske utvrde podignute tijekom srednjega i ranoga novog vijeka, dakle od pada Zapadnog Rimskog Carstva 476. do … Opširnije
Tijekom radova u Ercegovu selu 2019. godine zapadni ulaz u komšiluk sužen je, pa se od tada automobilom više ne može ući u taj dio sela. Zbog toga se sada gradi novi prilaz komšiluku malo niže, koji bi trebao biti završen do druge polovice svibnja. No ta promjena mogla bi doprinijeti ispravljanju jedne druge povijesne … Opširnije
Kada sam nedavno doveo gošću u obilazak Kâve, jedva smo se provukli do objekta jer su skalini i okoliš vodospreme potpuno zarasli u šipak, trn i bršljan. Opao mi je obraz! Zato sam 6. i 7. veljače sve očistio, pa je pristup sada slobodan za svakog ljubitelja povijesti našega grada. Sad se lijepo vidi kakvo … Opširnije
Dobili smo iz sela Draževitići sliku medaljona čudotvorne Gospe, napisan na starohrvatskom iz sredine 19. stoljeća. Pronađena je u zidu štale koja je izgrađena u drugoj Jugoslaviji, a ovakve medaljone izrađivali su franjevci iz Bosne. Kako nam javljaju, na jednom lokalitetu na Kupresu otkriveno je groblje koje seže od srednjeg vijeka do 19. stoljeća, gdje … Opširnije
Iz Draževitića smo dobili sliku kovanice egipatske valute pijaster. Ovaj primjerak potječe iz 1937. godine, odnosno 1356. godine hidžre, na naličju je lik kralja Faruka I., a na poleđini piše Egipatsko kraljevstvo. Debljina kovanice je 1,3 milimetra, a promjer 26 milimetara. Mase je 7 grama srebra. Nije tajna kako je egipatski novac dospio u Draževitiće. … Opširnije
Prenošenje sadržaja s ove stranice dopušteno je samo uz pravilno navođenje i citiranje izvora. Autor i urednik: Branko Radonić, prof.
Made with ❤ by Studio Idearium.
