Ruševna Ančića kula traži hitnu zaštitu, rekonstrukciju i obnovu

U zavojanskom predjelu Kasaba, iznad današnjeg zaselka Ančići stoji ruševna i u bršljan zarasla vjekovna kula koja je u vrijeme Osmanlija pripadala Cukarinovićima, jednoj od najpoznatijih vrgorskih muslimanskih obitelji onoga vremena. Nakon oslobođenja Vrgorca od Osmanlija 1690. godine nove mletačke vlasti su kulu dale Katoličkoj crkvi kao zahvalu za zasluge u borbi protiv Osmanlija. Ali … Opširnije

Ćupter iz Vrgorca – nematerijalno kulturno dobro Republike Hrvatske

Pojam „nematerijalna kulturna baština“ Ministarstvo kulture definira kao „prakse, predstave, izraze, znanje, vještine, kao i instrumente, predmete, rukotvorine i kulturne prostore koji su povezani s tim, koje zajednice, skupine i u nekim slučajevima pojedinci, prihvaćaju kao dio svoje kulturne baštine“. U skladu s tim, nematerijalnu kulturnu baštinu, koja se prenosi iz generacije u generaciju, zajednice … Opširnije

Kapelica svetoga Ante Pustinjaka u Kotezima

U selu Kotezi, podno zaselka Radići smještena je kapelica Svetoga Ante Pustinjaka. Teritorijalno potpada pod katoličku župu Vrgorac. Duga je 3,80, a široka 3,70 metara. Oko nje se nalazi staro mjesno groblje. Nekoliko stotina metara južnije na lokalitetu Opletje nalazi se veća srednjovjekovna nekropola s desetak stećaka, a prema mišljenju arheologa, nedaleko kapelice u srednjem … Opširnije

Prije 246 godina Alberto Fortis je boravio u Vrgorskoj krajini

Ovih dana se navršava 246. obljetnica posjeta talijanskog svećenika, putopisca i prirodoznanstvenika Alberta Fortisa (1741.-1803.) Vrgorskoj krajini. Dogodilo se to tijekom njegova trećeg posjeta istočnoj obali Jadrana. Fortis je naime na našemu području boravio od 20. do 23. listopada 1772. godine i njegov opis Vrgorske krajine – kraja i naroda, jedan je od najboljih u … Opširnije

Jedinstvena zbirka pjesama “Lelek Sebra” i “Kolajna”

Prije nekoliko mjeseci nabavili smo originalna izdanja prve i druge objavljene zbirke pjesama pjesnika Tina Ujevića – „Lelek Sebra“ i „Kolajna“. Prva je izdana 1920., a druga 1926. godine u Beogradu, na ćirilici i ekavici. Ove dvije zbirke su vjerojatno najbolja djela Tina Ujevića, a pjesme su mu svakako inspirirane opusom Baudelaira i Rimbauda. Zanimljiva … Opširnije

Zavojanska lokva

U vrgorskom selu Zavojane, podno zaselka Ančići nalazi se zidani bunar zvan „Lokva“. Izgradili su ga mještani još prije Drugog svjetskog rata u vječnoj potrazi za vodom. Sastoji se od vanjskog kamenog zida kružnog oblika u čijemu se centru nalazi duboki bunar u kojega i danas dolazi podzemna voda. Iako su prohujala brojna desetljeća od … Opširnije

Dizdarevića kula u Vrgorcu

Dizdarevića kula u Vrgorcu, najveća je od sačuvanih stambeno-fortifikacijskih kula iz vremena osmanlijske uprave na našemu području u 16. i 17. stoljeću. U vrijeme mletačke uprave zvana je Kapetanovom kulom. Kasnije je pripadala obitelji Franić, a danas je u gradskom vlasništvu. Prema predaji, u njoj se 1891. godine rodio pjesnik Augustin-Tin Ujević. Kula se sastoji … Opširnije

“Otkrivamo Hrvatsku” u Vrgorcu

Dokumentarni serijal HRT-a “Otkrivamo Hrvatsku” gostovao je u Vrgorcu, a emisija je emitirana danas na HTV1. O našemu gradu, njegovoj povijesti, baštini, znamenitim ljudima, poljoprivredi i općenito ljepotama kraja pričali su naši sugrađani, među njima i nekoliko članova Društva prijatelja vrgorske starine. Dokumentarni serijal “Otkrivamo Hrvatsku” predstavlja mjesta o kojima se možda i ne zna … Opširnije

Grad Vrgorac kupio restoran “Tin” kod Dizdarevića kule

Gradsko vijeće Vrgorca je na svojoj sjednici od 1. listopada donijelo odluku da će Grad Vrgorac kupiti prostorije nekadašnjeg restorana „Tin“. Nekretnina je udaljena svega nekoliko metara od Dizdarevića kule u Vrgorcu, obično nazivane Tinovom kulom i dio je stečajne mase nekadašnje Trgovine d.d. u stečaju. Tu je do prije nekoliko godina radio restoran Tin, … Opširnije

Župna crkva Navještenja Blažene Djevice Marije u Vrgorcu

Župna crkva Navještenja Blažene Djevice Marije u Vrgorcu smještena je na brežuljku iznad zapadnog ulaza u Vrgorac. S prekidima je građena od 1913. do 1921. godine, kada je i otvorena. Prethodno njezinoj gradnji vjernici vrgorske župe su na referendumu 1912. birali lokaciju. Bile su ponuđene dvije parcele, jedna na mjestu stare crkve (gdje crkva stoji … Opširnije