Nekoliko puta smo na našoj stranici i drugim mjestima ukazivali na činjenicu da „Dalmatinska zagora“, kao regija koja objedinjuje unutrašnjost Dalmacije, u stvarnosti ne postoji. Nažalost, posredstvom dijela građanstva iz primorja, politike i medija te šutnjom znanosti, jedna od najvećih laži u modernoj Hrvatskoj se dijelom proširila i u nacionalnoj javnosti. Umjesto da se prostor … Opširnije
Prozaist, novelist, romanopisac i pjesnik Mate Raos značajna je osoba vrgorske kulture. Iako nije rođen u Vrgorcu, već u Kninu, a studij, rad i život odveli su ga u Zagreb i Split, Raos je cijeloga svoga života ostao iskonski vezan za mjesto odakle su potjecali njegovi roditelji – Vrgorac, i gdje je provodio mnogo vremena. … Opširnije
Iz vremena prije Domovinskog rata postoji vrlo malo sačuvanih filmskih zapisa Vrgorca i Vrgorčana. Većina naših građana sjeća se najpoznatijeg među njima – dokumentarca „Pod surom hridi“ koji je snimljen u šezdesetim godinama prošlog stoljeća. Međutim, tek rijetki se sjećaju jednog drugog filma, koji je na jednako uspješan način opisao Vrgorac u vremenu kada je … Opširnije
Dana 6. prosinca 2022. u 92. godini života u Vrgorcu je preminuo Slavko Andrijanić zvani Ćato pok. Marka. Slavko je davnih godina u Vrgorcu vodio danas gotovo zaboravljenu ustanovu zvanu Narodno sveučilište Vrgorac. S njime je na tu temu 2013. razgovarao Branko Radonić i objavio članak u tiskanom izdanju Vrgoračkih novina. Ispod prenosimo taj tekst. … Opširnije
Dugogodišnja plodna karijera i biografija poznatog folklorista i pisca Stjepana Banovića (1884.-1961.) dijelom dotiče i Vrgorac. Naime, u prvom desetljeću 20. stoljeća Banović je bio zaposlen na mjestu upravitelja škole Kotezi. Tada je u šetnjama kroz vrgorski kraj vidio zimzelenu biljku planiku i njezin plod maginju i o tom iskustvu 23 godine kasnije pisao u … Opširnije
Marija Raos, udana Starčević, rođena je u na Škuljima, u Vrgorcu 28. ožujka 1942. godine. Otac joj se zvao Mijo (Mišuka), a majka Stana. Imala je tri brata: Dušana, Antu-Ikicu i Miljenka. Srednju učiteljsku školu završila je u Dubrovniku. Kao učiteljica radila je u osmoljetki na Velikom Prologu. Posle nekoliko godina otišla je u Zagreb … Opširnije
Vrgorac se često pogrešno uključuje u teritorij tzv. Dalmatinske zagore (dalmatinske zagore, dalmatinske Zagore). Iako je geografska odrednica dalmatinskog zagorja (kao i primorja i otočja) poznata od ranije, regija Dalmatinska zagora formirana je nakon Drugog svjetskog rata, kao izraziti kontrast brzorastućem splitskom industrijskom bazenu, od kojega se nerazvijena i depopulirajuća kopnena Dalmacija uvelike razlikovala. Međutim, … Opširnije
Nebrojene su knjige, znanstveni i popularni radovi napisani o Augustinu Tinu Ujeviću do današnjih dana. Podosta znamo i o njegovoj biografiji, a onaj dio koji se tiče Tinovih najranijih godina u Vrgorcu stigao je iz pera samog pjesnika. „Rodio sam se u Vrgorcu prije punih 46 godina, na dan 5. jula (srpnja) 1891, i nagađam … Opširnije
Franjevac i pjesnik fra Ivan Despot rođen je 19. kolovoza 1851. godine u Zaostrogu. U rodnom mjestu obukao je i fratarsku halju, a tu je bio i profesor na samostatanskom franjevačkom učilištu. Tijekom svog života bavio se književnošću i napisao nekoliko djela. Najpoznatije su mu knjige „Prve iskre“, „Put na Lovćen“, a za našu priču … Opširnije
Prvi gimnazijalci u Vrgorcu (izvor: Ivo Klinac) U socijalističkom razdoblju tri su događaja imala dugoročni utjecaj na razvoj Vrgorca. Na prvom mjestu tu je obrana statusa Općine 1962. godine, potom osnivanje gimnazije 1963. i konačno, probijanje i otvaranje ceste prema Makarskoj 1976. godine. Mišljenje je to svjedoka vremena, tadašnjeg općinskog dužnosnika Borisa Radića. S time … Opširnije
Prenošenje sadržaja s ove stranice dopušteno je samo uz pravilno navođenje i citiranje izvora. Autor i urednik: Branko Radonić, prof.
Made with ❤ by Studio Idearium.
