Cili je Split cvit Balkana?

Zamislite da netko Split uporno predstavlja kao „Cvit Balkana“ umjesto kao mediteranski grad, srce Dalmacije i jedan od simbola cijelog Jadrana.

Takav naziv ne bi izdržao ni pet minuta bez reakcije Splićana.

E pa jednako tako zvuči kada se cijela unutrašnjost Dalmacije uporno naziva krivim nazivima, Zagorom, “zaleđem” ili nekim još pogrdnijim, umjetno iskonstruiranim, kolonijalnim nazivima.

Kao što Split, Šibenik, Rovinj, Dubrovnik nisu gradovi na obalama Balkana, tako nije svaki prostor iza te obale „Zagora“. Dapače, unutrašnjost Dalmacije, njezine krajine, vrlo su kulturno i identitetski raznolike i ne mogu se strpati u jednu vreću.

Niti je sve što nije uz more „zaleđe“, niti je unutrašnjost Dalmacije manje vrijedna samo zato što nije na rivi. Inače, najveći dio Dalmacije čini upravo njen kontinentalni dio. Unutrašnjost Dalmacije nije prostor iza Dalmacije. Ona je Dalmacija.

Ravnopravan, vrijedan i identitetski važan dio Dalmacije. Riječi nisu nevažne jer riječi stvaraju sliku, A pogrešne riječi stvaraju pogrešnu sliku. Jer jezik je energija. Zato koristimo pravilnije i dostojanstvenije nazive:

✔️ unutrašnjost Dalmacije
✔️ dalmatinska unutrašnjost
✔️ dalmatinsko zaobalje
✔️ zaobalje Dalmacije
✔️ unutarnja Dalmacija
✔️ kontinentalna Dalmacija
✔️ kontinentalni dio Dalmacije

Izbjegavajmo nazive koji su netočni, suženi ili omalovažavajući:

❌ Dalmatinska zagora
❌ Dalmatinska Zagora
❌ dalmatinska Zagora
❌ dalmatinska zagora
❌ Zagora [u smislu cijele unutrašnjosti Dalmacije, jer Zagora (Unešić, Lećevica, Muć…) postoji]
❌ dalmatinsko zaleđe
❌ zaleđe Dalmacije
❌ Zagora Splitsko-dalmatinske županije
❌ zagora Splitsko-dalmatinske županije
❌ zaleđe Splitsko-dalmatinske županije
❌ vlajiland
❌ vlaška

Zagora postoji, to je mala krajina smještena u unutrašnjosti Dalmacije, ali to nije cijela unutrašnjost Dalmacije. Kao što ni svaki dalmatinski otok nije Šolta samo zato što se vidi iz Splita, tako ni svaki kontinentalni dio Dalmacije nije Zagora.

Vrijeme je da to shvate i mediji, i institucije, i svi koji pogrešne nazive ponavljaju iz navike.

Zaleđe zvuči kao nešto iza, sporedno i manje važno.

A mi ne živimo “iza” Dalmacije.

Mi smo Dalmacija.

Branko Radonić

Ostavite komentar

o društvu

Društvo prijatelja vrgorske starine je udruga građana, prva organizacija ovakve vrste u Vrgorcu, osnovana radi sveobuhvatnog promišljanja i aktivnog djelovanja na istraživanju povijesti, skupljanju povijesnih izvora, zaštiti materijalne i nematerijalne kulturne baštine i očuvanju lokalnog kulturnog identiteta Vrgorske krajine. Društvo svojim aktivnostima potiče na osnivanje stručno-znanstvenih i istraživačkih ustanova (arhiv, muzej, institut…) ili njihovih podružnica na području Vrgorca koje će sustavno djelovati sa istim ciljevima.

O PORTALU

Portal Vrgorskestarine.hr pokrenut je radi informiranja javnosti o aktivnostima Društva prijatelja vrgorske starine, a pogotovo za popularizaciju povijesne znanosti i neistražene lokalne povijesti Vrgorca. Portal je u cijelosti volonterski projekt.

Prenošenje sadržaja s ove stranice dopušteno je samo uz pravilno navođenje i citiranje izvora.

Autor i urednik: Branko Radonić, prof.

pratite nas

OSTALI PROJEKTI UREDNIKA

najnovije vijesti

OSTANITE U TIJEKU S AKTIVNOSTIMA DRUŠTVA

Izjava o privatnosti – tekst