Svega se lipoga nađe u arhivima diljem Hrvatske i inozemstva. Ali srce nam posebno zaigra kada naiđemo na dokument s pečatom naše stare vrgorske općine (obćine) iz vremena austrougarske uprave. Kako je naša lokalna povijest vrlo slabo istražena, ne znamo točno kada je nastao vrgorski grb niti tko ga je izradio, ali pretpostavljamo da se … Opširnije
Utvrda Gradina, nekad zvana Grad, iznad Vrgorca, pripada lancu utvrda u unutrašnjosti Dalmacije smještenih uz liniju važnih prometnih pravaca koji su još od prapovijesnih vremena spajali zaobalje i primorje. Podignuta je u kasnom srednjem vijeku od strane humskih velikaša Jurjevića, dok je u vrijeme osmanlijske uprave nadograđivana. Na istočnom prilazu Gradini smještena je valjkasta turska … Opširnije
Vrgorska povijest je neistražena i o njoj nema znanstvenih djela pa šira javnost i ne zna o kolikom bogatstvu se ovdje radi. Svake godine možemo slobodno slaviti mnogo važnih obljetnica naše lokalne povijesti. Neke od njih, jubilarne i polujubilarne, željeli smo vam dočarati u lenti vremena koju je povjesničar Branko Radonić pripremio za ovu priliku.
Karta objavljena iznad prikazuje teritorij nekadašnje Mletačke Republike, a koja se još obično naziva i Venecija (Repùblica de Venèsia), Presvijetla Mletačka Republika (Serenìsima Repùblica Vèneta) i Republika Svetoga Marka (Repubblica di San Marco). Vladala je nekada zemljama na obalama istočnog Sredozemnog mora, od Jadrana do Levanta, i u dubinu kopna se uglavnom nije probijala osim … Opširnije
Ovih dana se navršava 246. obljetnica posjeta talijanskog svećenika, putopisca i prirodoznanstvenika Alberta Fortisa (1741.-1803.) Vrgorskoj krajini. Dogodilo se to tijekom njegova trećeg posjeta istočnoj obali Jadrana. Fortis je naime na našemu području boravio od 20. do 23. listopada 1772. godine i njegov opis Vrgorske krajine – kraja i naroda, jedan je od najboljih u … Opširnije
Početke organiziranog glazbarenja u Vrgorcu nalazimo u Tamburaškom zboru kojega je 1912. godine osnovao vrgorski odvjetnik Dušan Franić. Na stotu obljetnicu osnutka toga zbora 2012. godine na Pivčevoj kući kod kafića Schwabo je podignuta spomen-ploča. Godine 1937. učitelj glazbene kulture rodom iz Stankovaca Ljudevit Bačić osniva u Vrgorcu limenu glazbu. Većina njezinih članova, zajedno s … Opširnije
Danas se navršava 76. obljetnica stradavanja Vrgorčana od četnika u Drugom svjetskom ratu. Dana 29. kolovoza 1942. godine, u sklopu protupartizanske operacije „Albia“ talijanska vojska dovela je u Vrgorsku krajinu nekoliko stotina istočnohercegovačkih četnika koji su se okomili na civilno stanovništvo naselja uz Napoleonovu cestu – Majiće, Dubravu, Dragljane, Vlaku, Kozicu i Rašćane. U četničkom … Opširnije
U kršu vrgorskog kraja rođeni su i odrastali mnogi značajni ljudi prohujalih vremena. Za dokaz toj tvrdnji dovoljno je spomenuti književnike Tina Ujevića i Borislava Vujčića te svjetskog putnika i istraživača Stipu Božića. Ta i neka druga imena su desetljećima poznata vrgorskoj i hrvatskoj javnosti, ali tek odnedavno im se pridružio, a većinu i nadmašio … Opširnije
U svojoj knjizi “Glas u pustinji” iz 1926. godine, Vrgorčanin, profesor i publicist Jakša Herceg dao je zanimljiv opis večernjeg društvenog života na vrgorskoj Pijaci. „…Čim umre dan na vrgorskoj pijaci iskrsavaju jedna po jedna, naše – zvijezde večernjice: ljepuškaste, vatrene, jogunaste i glasne, svejedno: bile u drugoj polovini drugog ili trećeg decenija života. Aludiram … Opširnije
Na faksimilu stranice povelje Alfonsa V. Aragonskog, kralja Napulja, Aragonije, Sicilije, Sardinije, Korzike, Valencije i Mallorce (1396.-1458.) od 1. lipnja 1454. godine posebno smo označili spomen Vrgorca. Povelja je upućena hercegovačkom velikašu hercegu Stjepanu Vukčiću Kosači. Vrgorac se u povelji navodi kao Kosačin posjed i to u obliku “civitate Vergoran cum pertinentiis suis”, odnosno otprilike … Opširnije
Prenošenje sadržaja s ove stranice dopušteno je samo uz pravilno navođenje i citiranje izvora. Autor i urednik: Branko Radonić, prof.
Made with ❤ by Studio Idearium.
