Je li Vrgorac spomenut u djelu Konstantina VII. Porfirogeneta “De administrando imperio”?

U nekoliko knjiga lokalnih povjesničara-amatera zapisane su rečenice koje tvrde kako je bizantski car Konstantin VII. Porfirogenet u svom djelu „O upravljanju carstvom“ („De administrando imperio“) u 10. stoljeću naveo Vrgorac kao sjedište Rastočke župe u sastavu ranosrednjovjekovne Neretvanske kneževine. Da se još tisuću puta ova rečenica prepiše iz jedne knjige u drugu, to neće povećati njezinu istinitost, a to ćemo dokazati direktnim uvidom u djelo bizantskog cara-pisca.

Dakle, djelo Konstantina VII. Porfirogeneta (905.-959.) „De administrando imperio“ nastalo je u 10. stoljeću, a današnji je naslov dobilo tek u 17. stoljeću. Nastalo je između 949. i 955. godine. U njemu je donesen detaljan opis svih krajeva Bizantskog carstva. Nama najinteresantniji podaci su u poglavljima 29-36, koja govore o povijesti južnoslavenskih naroda do vladavine cara-pisca, a pogotovo 30. poglavlje (“Rasprava o temi Dalmaciji”).

U njemu stoji slijedeće: “Od rijeke Neretve počinje Paganija, i pruža se do rijeke Cetine, a ima tri županije, i to Rastočku, Mokro i Dalen. Od ovih dvije županije, to jest Rastok i Mokro leže uz more…”

Dakle, u izvoru car Konstantin VII. spominje tri županije Paganije, i to Rastočku, Mokro i Dalen. On niti spominje Vrgorac (ni u kojem obliku), a ni slučajno da je Vrgorac sjedište župe Rastoka, a za koju se kaže da leži uz more. Istina je pak slijedeća. Povijesna znanost nije na čistu gdje su se točno prostirale tri navedene neretvanske župe. Jedna teorija, vezujući župu Rastoku za današnje polje Rastok, došla je do zaključka da je Rastoka bila smještena u našim krajevima (oko istoimenog polja) i protezala se na Ljubuško polje i okolna područja. Iako je ideja legitimna, iz ove jedne careve rečenice ipak je nemoguće stvoriti tezu o Vrgorcu u 10. stoljeću, niti da je bio administrativno središte župe Rastoka. Vrgorac je u 10. stoljeću možda i postojao, ali mi za to zasad nemamo pisanih dokaza i nemoguće je stvoriti jednadžbu Rastoka=Vrgorac. Ono što možemo pokriti dokazima jest spominjanje Vrgorca i nekih njegovih sela u nekoliko navrata u 15. stoljeću, ali prije toga zasad ne. Naravno, arheologija je davno potvrdila da se na području krajine živjelo stoljećima ranije, ali to i dalje ne potvrđuje hipotezu koja Vrgorac povezuje s Rastokom.

I na koncu, kao zaključak navedimo: Vrgorac nije spomenut u djelu „De administrando imperio“ bizantskog cara Konstantina VII. Porfirogeneta.

Branko Radonić

Ostavite komentar

o društvu

Društvo prijatelja vrgorske starine je udruga građana, prva organizacija ovakve vrste u Vrgorcu, osnovana radi sveobuhvatnog promišljanja i aktivnog djelovanja na istraživanju povijesti, skupljanju povijesnih izvora, zaštiti materijalne i nematerijalne kulturne baštine i očuvanju lokalnog kulturnog identiteta Vrgorske krajine. Društvo svojim aktivnostima potiče na osnivanje stručno-znanstvenih i istraživačkih ustanova (arhiv, muzej, institut…) ili njihovih podružnica na području Vrgorca koje će sustavno djelovati sa istim ciljevima.

O PORTALU

Portal Vrgorskestarine.hr pokrenut je radi informiranja javnosti o aktivnostima Društva prijatelja vrgorske starine, a pogotovo za popularizaciju povijesne znanosti i neistražene lokalne povijesti Vrgorca. Portal je u cijelosti volonterski projekt.

Prenošenje sadržaja s ove stranice dopušteno je samo uz pravilno navođenje i citiranje izvora.

Autor i urednik: Branko Radonić, prof.

pratite nas

OSTALI PROJEKTI UREDNIKA

najnovije vijesti

OSTANITE U TIJEKU S AKTIVNOSTIMA DRUŠTVA

Izjava o privatnosti – tekst