Industrijska baština Vrgorca

Industrijska baština Vrgorca potpuno je zanemarena i, što je još gore, zaboravljena u našemu gradu, a nepoznata izvan njega. Police cijelog jednog muzeja mogle bi se napuniti primjerima artikala trikotaže i galanterije poduzeća “Braća Rakić”, kristala i stakla “Dalmacijakristala”, ambalažama Mesne industrije “Braća Pivac” te proizvodima i ambažalama Duhanske stanice, Vinarije i drugih industrijskih pogona … Opširnije

Zašto je Napoleonova cesta prošla kroz Vrgorac?

Zašto je Napoleonova cesta početkom 19. stoljeća izgrađena baš kroz Vrgorac, odnosno unutrašnjost Dalmacije, a ne preko obale? Vrijeme je to kada francuskoj upravi u Dalmaciji na obali stalno prijeti opasnost od napada britanskih i ruskih ratnih brodova. Kakve to veze ima s cestom, objasnio je u svojim memoarima sam francuski vojni upravitelj Dalmacije i … Opširnije

O Društvu

Društvo prijatelja vrgorske starine je udruga građana koja djeluje u Vrgorcu. Društvo je prva organizacija ovakve vrste u Vrgorcu, osnovana radi sveobuhvatnog promišljanja i aktivnog djelovanja na očuvanju kulture, baštine i identiteta Vrgorske krajine. Društvo svojim aktivnostima potiče osnivanje kulturnih institucija (muzej, institut, itd.) koje će brinuti o zaštiti (popravci, konzervacija, restauracija) spomeničke kulturno-povijesne baštine … Opširnije

78. obljetnica stradanja Vrgorčana od četnika u talijanskoj operacija “Albia”

Povodom 78. obljetnice stradanja Vrgorčana od četnika Draže Mihajlovića, delegacije Grada Vrgorca i mjesnih odbora predvođene gradonačelnikom Antom Pranićem položile su vijence i zapalile svijeće kod mjesnih spomenika u Kozici i Rašćanima. Molitvu za ubijene Vrgorčane predvodili su župnici fra Željko Štrbac i don Ivan Periš. U sklopu talijanske operacije „Albia“ koja je imala za … Opširnije

Vrgorac nekad – stalni postav izložbe starih fotografija Vrgorca u restoranu “Kula”

Početkom ljeta u Vrgorcu svoja je vrata ponovno otvorio nekadašnji kultni restoran ‘Tin’. Nosi sada novo ime – ‘Kula’, kako su ga Vrgorčani kolokvijalno uvijek i zvali jer je smješten u dvorištu Dizdarevićeve, odnosno Tinove kule. Stari restoran bio je duže od dva desetljeća centralna točka ugostiteljstva Vrgorca. Hranio je Vrgorčane, namirivao putnike i ugošćavao … Opširnije

Osmanlijske kule Vrgorca i Zavojana

Krajem 15. stoljeća osmanlijska vojska osvaja Gorsku župu, srednjovjekovnu prethodnicu Vrgorske krajine, a zajedno sa njom i Vrgorac. Za razliku od brojnih drugih tvrđava koje su Osmanlije nakon osvajanja napustile jer im nisu trebale, Vrgorac su zadržali, pretvorili ga u nahiju (nešto poput općine) i uklopili u svoje obrambene sustave prema mletačkim interesima na Jadranu. … Opširnije

Tonko Maroević i vrgorski park

Sve nas je ražalostila vijest da je preminuo akademik Tonko Maroević (1941.-2020.). Veliki hrvatski pjesnik, esejist, prevoditelj, istraživač suvremene hrvatske umjetnosti, likovni i književni kritičar rodom iz Starog Grada na otoku Hvaru zadužio je cijelu hrvatsku i dalmatinsku kulturu. Bio je posebno vezan i za Vrgorac, često sudjelujući u programu Tinovih dana. Tijekom brojnih gostovanja … Opširnije

O povijesti Vrgorca. Mi nemamo ništa? Imamo itekako!

Kada govorimo o vrgorskoj povijesti, najopasnija stvar koja nam se događa danas najbolje se može sumirati kroz izjavu: “Mi nemamo ništa”. Još opasnije za Vrgorac, ako nešto i može biti opasnije od trenutnog potpunog zanemarivanja istraživanja njegove povijesti, jeste činjenica da su brojne vrgorske generacije stasale i obrazovale se u “mi nemamo ništa” okruženju i … Opširnije

Obavijest o vjenčanju 1926. godine

Jeste li znali da su se nekada obavijesti o vjenčanjima tiskale u dnevnim novinama? Nisu to mogli priuštiti svi parovi, ali oni koji jesu, na takav su način vrlo brzo mogli obavijestiti javnost svoga grada i pokrajine da su se vjenčali. Tako je bilo i u slučaju vjenčanja Milke Roje i dr. Nike Ivanovića. Milka … Opširnije

Suha špina dragljanske česme iz 1932. godine

U našemu kraju postoji mnoštvo predivnih primjera materijalne kulturne baštine koji kao i arhivi svjedoče bogatstvu i dinamičnosti povijesti Vrgorske krajine kroz stoljeća. Poneki se uredno održavaju od strane mještana ili lokalne samouprave, dok su drugi zarasli u travu ili pretrpjeli velika oštećenja protjecanjem vremena ili rušilačkim djelovanjem čovjeka. Sva ta bogata kulturna baština se … Opširnije