Mišljenje o projektu useljenja dječjeg vrtića u zgradu Režije

Predsjednik Društva prijatelja vrgorske starine Branko Radonić objavio je mišljenje o nedavno najavljenom projektu useljenja područnog dječjeg vrtića u prizemlje zgrade nekadašnjeg ureda Režije duhana u Vrgorcu. Objava je napisana sukladno ciljevima Statuta Društva prijatelja vrgorske starine koji propisuju da će Društvo sveobuhvatno i aktivno djelovati na očuvanju kulture, baštine i identiteta Vrgorske krajine te … Opširnije

Grad Vrgorac sredio svoju arhivsku građu

Gradonačelnik Vrgorca Ante Pranić danas je objavio kako je gradska uprava sredila dosad zanemarivanu arhivsku građu Grada, i to u dva koraka kroz 2019. i 2020. te svela je u zakonske okvire. Time je sređeno arhivsko gradivo bivše Općine Vrgorac nastalo od 24. kolovoza 1955. do 13. svibnja 1997. koje se sastoji od 241 registratora … Opširnije

Društvo za poljepšanje varoši Vrgorac

Dana 8. listopada 1908. godine Namjesništvo za Dalmaciju u Zadru odobrilo je statut DRUŠTVA ZA POLJEPŠANJE VAROŠI u Vrgorcu. Upravu društva činili su Jure Pervan (predsjednik), Frane Franić (prvi direktor), Mate Martinac (drugi direktor), Toma Roglić (tajnik) i Julije Franić (blagajnik). U prvoj godini postojanja, 1908., Društvo za poljepšanje varoši prijavilo je 80 članova, a … Opširnije

Sprovodni običaji starog Vrgorca

Obje fotografije pokazuju sprovod Vida Kapovića 1969. godine. Na ovom sprovodu grane čempresa su nosile: Ruža Magzan, Sofija Franić, Anđa Ćulav i Manda Nizić. Prvi svećenik je fra Vjeko Vrčić, dok nam drugi u fratarskom habitu nije poznat. (izvor: Vrgorac nekad) Stari Vrgorac ponosio se svojim originalnim narodnim običajima, a od kojih su tek rijetki … Opširnije

Industrijska baština Vrgorca

Industrijska baština Vrgorca potpuno je zanemarena i, što je još gore, zaboravljena u našemu gradu, a nepoznata izvan njega. Police cijelog jednog muzeja mogle bi se napuniti primjerima artikala trikotaže i galanterije poduzeća “Braća Rakić”, kristala i stakla “Dalmacijakristala”, ambalažama Mesne industrije “Braća Pivac” te proizvodima i ambažalama Duhanske stanice, Vinarije i drugih industrijskih pogona … Opširnije

Zašto je Napoleonova cesta prošla kroz Vrgorac?

Zašto je Napoleonova cesta početkom 19. stoljeća izgrađena baš kroz Vrgorac, odnosno unutrašnjost Dalmacije, a ne preko obale? Vrijeme je to kada francuskoj upravi u Dalmaciji na obali stalno prijeti opasnost od napada britanskih i ruskih ratnih brodova. Kakve to veze ima s cestom, objasnio je u svojim memoarima sam francuski vojni upravitelj Dalmacije i … Opširnije

O Društvu

Društvo prijatelja vrgorske starine je udruga građana koja djeluje u Vrgorcu. Društvo je prva organizacija ovakve vrste u Vrgorcu, osnovana radi sveobuhvatnog promišljanja i aktivnog djelovanja na očuvanju kulture, baštine i identiteta Vrgorske krajine. Društvo svojim aktivnostima potiče osnivanje kulturnih institucija (muzej, institut, itd.) koje će brinuti o zaštiti (popravci, konzervacija, restauracija) spomeničke kulturno-povijesne baštine … Opširnije

78. obljetnica stradanja Vrgorčana od četnika u talijanskoj operacija “Albia”

Povodom 78. obljetnice stradanja Vrgorčana od četnika Draže Mihajlovića, delegacije Grada Vrgorca i mjesnih odbora predvođene gradonačelnikom Antom Pranićem položile su vijence i zapalile svijeće kod mjesnih spomenika u Kozici i Rašćanima. Molitvu za ubijene Vrgorčane predvodili su župnici fra Željko Štrbac i don Ivan Periš. U sklopu talijanske operacije „Albia“ koja je imala za … Opširnije

Vrgorac nekad – stalni postav izložbe starih fotografija Vrgorca u restoranu “Kula”

Početkom ljeta u Vrgorcu svoja je vrata ponovno otvorio nekadašnji kultni restoran ‘Tin’. Nosi sada novo ime – ‘Kula’, kako su ga Vrgorčani kolokvijalno uvijek i zvali jer je smješten u dvorištu Dizdarevićeve, odnosno Tinove kule. Stari restoran bio je duže od dva desetljeća centralna točka ugostiteljstva Vrgorca. Hranio je Vrgorčane, namirivao putnike i ugošćavao … Opširnije

Osmanlijske kule Vrgorca i Zavojana

Krajem 15. stoljeća osmanlijska vojska osvaja Gorsku župu, srednjovjekovnu prethodnicu Vrgorske krajine, a zajedno sa njom i Vrgorac. Za razliku od brojnih drugih tvrđava koje su Osmanlije nakon osvajanja napustile jer im nisu trebale, Vrgorac su zadržali, pretvorili ga u nahiju (nešto poput općine) i uklopili u svoje obrambene sustave prema mletačkim interesima na Jadranu. … Opširnije