Otvaranje dragljanske česme 1932. godine (izvor: Igor Majstrović) U srcu Vrgorske krajine, u nekoliko zaselaka odmah uz Napoleonovu cestu, smjestilo se pitoreskno selo Dragljane. Ono je jedno od najstarijih naselja na ovom području što dokazuje njegov prvi spomen u Kreševskoj povelji iz 1434. godine. Narod ovoga kraja stoljećima je egzistenciju ostvarivao poljodjelskom obradom škrtog kamenjara, … Opširnije
Autobusi i vozači Jadrantransa Vrgorac, snimljeni 70-ih godina 20. stoljeća (izvor: Vrgorac nekad) Godine 1965. u Vrgorcu je rasformirano Komunalno-zanatsko poduzeće koje je u svom poslovanju imalo građevinski, prometni i ugostiteljski odjel. Prometni dio poduzeća je tada odvojen u samostalno poduzeće koje je nastavilo poslovati pod ranijim imenom „Lasta, dok je građevinski dio preuzela režijska … Opširnije
Dio radnika poduzeća “Budućnost” snimljen u Vrgorcu 1955. godine (izvor: Vrgorac nekad) Krajem prosinca 1953. godine provedena je reorganizacija trgovačke mreže u metkovskom kotaru. Kako je vrgorska općina u prvoj polovici 50-ih godina 20. stoljeća dijelom potpadala pod metkovski, a dijelom i makarski kotar, ova se reorganizacija ticala i Vrgorca. Naime, od postojećeg trgovačkog poduzeća … Opširnije
U Vrgorcu, kod spoja Ulice Tina Ujevića i Ulice Antuna Gustava Matoša nalazi se stambeni sklop Serdarove kuće poznatiji pod imenom Elezove kuće. Nekada se sastojao od tri objekta prislonjena jedan do drugoga, izuženog pravokutnog tlocrtnog oblika s dvorištima. Od ova tri nekadašnja objekta danas su ostala sačuvana dva. Elezove kuće su divan primjer pučke … Opširnije
Biokovski potresi 1962. označavaju niz podrhtavanja Zemljine kore na biokovsko-neretvanskom području koji su se zbili između 7. i 11. siječnja 1962. godine. Najsnažnija podrhtavanja zabilježena su 7. siječnja u 11.03 sati kada se dogodio potres maginutude 5,9 po Richteru, te potres u rano jutro 11. siječnja magnitude 6,2 po Richteru. Između tih potresa dogodilo se … Opširnije
Andrija i Luka Šalinović u lađi u Vrgorskom polju Vrgorska krajina je krški prostor kopnene Dalmacije kojega karakteriziraju snažni klimatološki kontrasti vidljivi najviše kroz duge ljetne suše i brojne zimske poplave. Tijekom zimskih mjeseci kiše koje padnu na potezu od zapadne Bosne, preko Imotske krajine i zapadnih dijelova Vrgorske krajine kroz šupljikavi krški reljef brojnim … Opširnije
Ovih dana svjedoci smo velikih poplava u Vrgorskoj krajini. Posebno je teško na prostoru malenog polja Bunina, u selu Kokorići, gdje se izlila estavela Betina. Međutim, ovo nije nipošto prva ovakva poplava, čemu svjedoče i zapisi iz 1772. godine Talijanski istraživač i putopisac Alberto Fortis (1741.-1803.) posjetio je Vrgorsku krajinu u listopadu 1772. godine i … Opširnije
Snimio: Igor Majstrović U noći s 3. na 4. prosinca u dragljanskoj se Dubravi na površinu izlio podzemni potok Žiljin, gotovo 11 godina od posljednje takve pojave. Žiljin se prije aktualnog izlijevanja pojavio i 19. siječnja 2010. godine, a prije toga 24. prosinca 1982. godine te nebrojeno puta prije toga. Međutim, nas zanima izbijanje Žiljina … Opširnije
Fra Vinko Šalinović (na Velikom Prologu često zvan i Vicko ili Vice), znameniti je izdanak Vrgorske krajine. Rođen je na Velikom Prologu 6. listopada 1827. godine u plemenu Šalinovića-Kasibića. Smatra se da je završio pučku školu u Vrgorcu, nakon čega je franjevačku gimnaziju pohađao u samostanima u Zaostrogu, Karinu i Sinju, a studij filozofije u … Opširnije
Dvadeseto stoljeće je svugdje u Europi bilo stoljeće modernizacije. Pa tako i u našemu gradiću. A ta modernizacija donosila je za sobom i nestanak ranijeg načina života, odumiranje tradicije i nošnje. Na tu temu se žali i vrgorski dopisnik splitskog Novog doba 1934. godine u članku o stanju u Vrgorcu na tom polju. Članak je … Opširnije
Prenošenje sadržaja s ove stranice dopušteno je samo uz pravilno navođenje i citiranje izvora. Autor i urednik: Branko Radonić, prof.
Made with ❤ by Studio Idearium.
