baština i starina

Na padini iznad zapadnog ulaza u Vrgorac, na rubu Ercegova sela, smještena je Kâva, sustav prikupljanja i akumulacije kišnice. Njezino ime očito nema nikakve veze s vodom, već ga vezujemo za talijansku riječ „cava“, što znači kamenolom, pa se s velikom vjerojatnošću može pretpostaviti da je prije sustava za odvodnju kišnice taj prostor služio kao … Opširnije

Obje fotografije pokazuju sprovod Vida Kapovića 1969. godine. Na ovom sprovodu grane čempresa su nosile: Ruža Magzan, Sofija Franić, Anđa Ćulav i Manda Nizić. Prvi svećenik je fra Vjeko Vrčić, dok nam drugi u fratarskom habitu nije poznat. (izvor: Vrgorac nekad) Stari Vrgorac ponosio se svojim originalnim narodnim običajima, a od kojih su tek rijetki … Opširnije

Industrijska baština Vrgorca potpuno je zanemarena i, što je još gore, zaboravljena u našemu gradu, a nepoznata izvan njega. Police cijelog jednog muzeja mogle bi se napuniti primjerima artikala trikotaže i galanterije poduzeća “Braća Rakić”, kristala i stakla “Dalmacijakristala”, ambalažama Mesne industrije “Braća Pivac” te proizvodima i ambažalama Duhanske stanice, Vinarije i drugih industrijskih pogona … Opširnije

U našemu kraju postoji mnoštvo predivnih primjera materijalne kulturne baštine koji kao i arhivi svjedoče bogatstvu i dinamičnosti povijesti Vrgorske krajine kroz stoljeća. Poneki se uredno održavaju od strane mještana ili lokalne samouprave, dok su drugi zarasli u travu ili pretrpjeli velika oštećenja protjecanjem vremena ili rušilačkim djelovanjem čovjeka. Sva ta bogata kulturna baština se … Opširnije

Predivna je stvar kada se povijest Vrgorske krajine koristi u radu naših poljoprivrednika, i to od svega srca podržavamo! U ovom slučaju se to odnosi na imena dvaju vina koja proizvode braća Boris i Dario Gašpar iz Umčana – Zlatarica Vrgorska i Vergolas. Koristeći povijesno vrgorsko ime, uz obradu njegove talijanske inačice (Vergoraz – Vergolaz) … Opširnije

Žudije, čuvari Kristova groba, postoje danas u brojnim dalmatinskim katoličkim župama, pa tako i u Župi Navještenja Blažene Djevice Marije u Vrgorcu, ali s tom razlikom da u Vrgorcu nose naziv „rondari“. Pojam dolazi od talijanske riječi „ronda“, koja u prijevodu označava stražu, ophodnju ili patrolu, odnosno skupinu koja nešto čuva. U ovom slučaju radi … Opširnije

Vrgorska krajina ima dugu tradiciju održavanja križnih putova u svojim župama na Veliki petak. Iako relativno nepoznata, ne samo izvan Vrgorca, već i među mlađim vrgorskim generacijama, nematerijalna baština križnih putova ovoga kraja je vrlo bogata. Novija vremena donijela su u veći dio župa izmjenu pravca križnog puta, pa se vrijedi prisjetiti kako je to … Opširnije

Pisali smo o Gospinom plaču u Vrgorcu i buninskom pivanju, a ovdje nastavljamo pričom o jednoj staroj molitvi koja se u vrgorskom kraju molila na Veliki četvrtak. Ivan Ujević (1858.-1915.) iz Krivodola, otac pjesnika Augustina Tina Ujevića, nakon završavanja Učiteljske škole u Arbanasima kraj Zadra 1878. godine sljedećih je desetljeća radio u školama u Lokvičićima, … Opširnije

Župa Navještenja Blažene Djevice Marije u Vrgorcu objavila je na svom Youtube kanalu snimku emisije Radija Biokovo iz 2006. godine o pjevanju Gospina plača u Vrgorcu. Snimke pjevanja vrgorskih crkvenih pjevača i razgovor sa župnikom fra Petrom Vrljičkom snimila je 2006. urednica i radijska voditeljica Željka Opačak motivirana željom da se baština sačuva od zaborava. … Opširnije