Krajem 15. stoljeća osmanlijska vojska osvaja Gorsku župu, srednjovjekovnu prethodnicu Vrgorske krajine, a zajedno sa njom i Vrgorac. Za razliku od brojnih drugih tvrđava koje su Osmanlije nakon osvajanja napustile jer im nisu trebale, Vrgorac su zadržali, pretvorili ga u nahiju (nešto poput općine) i uklopili u svoje obrambene sustave prema mletačkim interesima na Jadranu. … Opširnije
U našemu kraju postoji mnoštvo predivnih primjera materijalne kulturne baštine koji kao i arhivi svjedoče bogatstvu i dinamičnosti povijesti Vrgorske krajine kroz stoljeća. Poneki se uredno održavaju od strane mještana ili lokalne samouprave, dok su drugi zarasli u travu ili pretrpjeli velika oštećenja protjecanjem vremena ili rušilačkim djelovanjem čovjeka. Sva ta bogata kulturna baština se … Opširnije
Predivna je stvar kada se povijest Vrgorske krajine koristi u radu naših poljoprivrednika, i to od svega srca podržavamo! U ovom slučaju se to odnosi na imena dvaju vina koja proizvode braća Boris i Dario Gašpar iz Umčana – Zlatarica Vrgorska i Vergolas. Koristeći povijesno vrgorsko ime, uz obradu njegove talijanske inačice (Vergoraz – Vergolaz) … Opširnije
Žudije, čuvari Kristova groba, postoje danas u brojnim dalmatinskim katoličkim župama, pa tako i u Župi Navještenja Blažene Djevice Marije u Vrgorcu, ali s tom razlikom da u Vrgorcu nose naziv „rondari“. Pojam dolazi od talijanske riječi „ronda“, koja u prijevodu označava stražu, ophodnju ili patrolu, odnosno skupinu koja nešto čuva. U ovom slučaju radi … Opširnije
Vrgorska krajina ima dugu tradiciju održavanja križnih putova u svojim župama na Veliki petak. Iako relativno nepoznata, ne samo izvan Vrgorca, već i među mlađim vrgorskim generacijama, nematerijalna baština križnih putova ovoga kraja je vrlo bogata. Novija vremena donijela su u veći dio župa izmjenu pravca križnog puta, pa se vrijedi prisjetiti kako je to … Opširnije
Pisali smo o Gospinom plaču u Vrgorcu i buninskom pivanju, a ovdje nastavljamo pričom o jednoj staroj molitvi koja se u vrgorskom kraju molila na Veliki četvrtak. Ivan Ujević (1858.-1915.) iz Krivodola, otac pjesnika Augustina Tina Ujevića, nakon završavanja Učiteljske škole u Arbanasima kraj Zadra 1878. godine sljedećih je desetljeća radio u školama u Lokvičićima, … Opširnije
Župa Navještenja Blažene Djevice Marije u Vrgorcu objavila je na svom Youtube kanalu snimku emisije Radija Biokovo iz 2006. godine o pjevanju Gospina plača u Vrgorcu. Snimke pjevanja vrgorskih crkvenih pjevača i razgovor sa župnikom fra Petrom Vrljičkom snimila je 2006. urednica i radijska voditeljica Željka Opačak motivirana željom da se baština sačuva od zaborava. … Opširnije
„Vrgorac s Paklinom i paklenim vratima blista u mojoj uspomeni“, zapisao je veliki Tin Ujević. Upravo takvi blistajući dragulji često su najskriveniji, poput ovog starog rudnika prirodnog asfalta „Paklina“, udaljenog svega četiri kilometra od prvih ulica Vrgorca, kojega se s nostalgijom prisjećao najveći hrvatski pjesnik. Rudnik je dobio ime po „paklu“, terminu kojim je ovdašnje … Opširnije
Ova 2020. godina simbolična je za grad Vrgorac koji slavi veliku okruglu 330. obljetnicu oslobođenja. Na svetkovinu svete Katarine Aleksandrijske 1690. godine Vrgorac je oslobođen od dva stoljeća duge osmanlijske vlasti, a upravo tim događajem Vrgorčani su svetu Katarinu prepoznali i prihvatili kao svoju zaštitnicu i utjecali joj se u svojim poteškoćama, potrebama i zahvalama. … Opširnije
Nekada su učenici u školama bili poticani na literarno i likovno izražavanje vezano za njihovu starinu i baštinu, ponajviše lokalni govor i običaje njihovih predaka. Za ovu priliku objavljujemo literarne radove dviju učenica Osnovne škole „Ante Martinac“ Vrgorac, objavljene u 8. broju školskog lista „Školska Oaza“ iz 1991. godine. Učenica 7.a razreda Ornela Delić zapisala … Opširnije
Prenošenje sadržaja s ove stranice dopušteno je samo uz pravilno navođenje i citiranje izvora. Autor i urednik: Branko Radonić, prof.
Made with ❤ by Studio Idearium.
