vrgorske_admin 
Jučer, 16. veljače, navršila se deseta obljetnica preranog odlaska prof. dr. sc. Tihomira Radića, doktora ekonomskih znanosti na Sveučilištu u Splitu, rođenog u Kotezima 1935. godine. Nakon gimnazijskog školovanja u Splitu diplomirao je na zagrebačkom Pravnom Fakultetu, potom godinama radio u sudstvu, upravi i gospodarskim organizacijama. Pritom je završio stručni studij ekonomije u Splitu, pa … Opširnije
Zdravstvena stanica Vrgorac, vjerojatno 60-ih godina 20. stoljeća (izvor: Vrgorac nekad) Neadekvatna zdravstvena skrb građana na području općine Vrgorac i susjednih sela nakon Drugog svjetskog rata uvelike je poboljšana 1965. godine kada je otvorena novoizgrađena Zdravstvena stanica Vrgorac. Izgrađena je na platou iznad ceste na izlazu iz Vrgorca prema Vinima. Dotad je zdravstvena stanica djelovala … Opširnije
Franjevački samostan u Zaostrogu (Izvor: Gradac.hr) Tijekom dva stoljeća duge osmanlijske uprave u Vrgorskoj krajini zabilježene su različite trzavice, incidenti i otvoreni sukobi između lokalnih vlasti te ovdašnjih muslimana s lokalnim kršćanskim stanovništvom i svećenstvom. Najviše takvih slučajeva događalo se tijekom ratova između Mletačke Republike i Osmanlijskog Carstva, ali i u mirnodopsko vrijeme. Ali, u … Opširnije
Asfaltna ruda stoljećima se iskorištavala u vrgorskom rudniku Paklina. Još je Alberto Fortis u 18. stoljeću pisao kako su vjerojatno još i Osmanlije iskorištavale ovaj rudnik, a kopanje rude posebno je bilo intenzivno tijekom mletačke uprave. Iskopani asfalt prenosio se konjima do Kule Norinske, odakle je brodovima prevožen u Veneciju. Godine 1753. makarski poduzetnici su … Opširnije
Gradsko vijeće Vrgorca na svojoj sjednici od 15. prosinca 2021. izglasalo je Plan ukupnog razvoja Grada Vrgorca za razdoblje od 2021. – 2030. godine. Radi se o krovnom strateškom dokumentu od gotovo dvije stotine stranica koji je zasnovan na dugoročnoj viziji, relevantnoj analizi ključnih izazova i razvojnih potencijala, jasno definiranim strateškim ciljevima te akcijskim planom … Opširnije
Ni loše vrijeme nije spriječilo Društvo prijatelja vrgorske starine i Vrgorske novine u tradicionalnom dijeljenju bakalara našim sugrađanima! Članice Društva Adriana Turić Erceg i Ivana Beus u rekordnom su roku podijelile gotovo 300 porcija ukusnog bakalara koje je skuhao Željko kralj! Za logistiku se brinula članica Društva Dora Divić. Zbog epidemioloških mjera nismo postavljali stolove … Opširnije
Gradsko vijeće Vrgorca izglasalo je 15. prosinca Proračun Grada Vrgorca za 2022. godinu. U sklopu tog akta izglasan je i Program javnih potreba u kulturi za narednu godinu. U Programu su planirana izdvajanja za Gradsku knjižnicu u iznosu od 344.500 kn, za Gradsku glazbu 152.000 kn, Glazbenu školu 20.000 kn i Centar za kulturu i … Opširnije
Prije točno tri godine otvorili smo izložbu fotografija „Od jezera do polja“, povodom 80. obljetnice probijanja odvodnog tunela u Vrgorskom jezeru 1938. godine. Radi se o najvećem hidrotehničkom zahvatu u vrgorsko-pločanskom kraju između dva svjetska rata čije su pozitivne posljedice vidljive sve do danas kada je Vrgorsko polje jedna od najobrađivanijih i najplodnijih poljodjelskih površina … Opširnije
Napomena: Ova reportaža izvorno je objavljena u Makarskoj kronici 2019. godine, a posebno je uređena za objavu na portalu Vrgorskestarine.hr U malim zajednicama poput Vrgorca neki pojedinci ostave poseban trag, pogotovo oni koji svakodnevno borave u životima desetaka, pa i stotina ljudi, a odlikuju se svojim vrijednim radom i poštenjem. Jedan od takvih je frizer, … Opširnije
Augustin Tin Ujević, najpoznatiji Vrgorčanin i po mnogima najveći hrvatski pjesnik, rođen je 5. srpnja 1891. godine u Vrgorcu u jednoj od starih osmanlijsko-turskih kula, od oca Ivana Ujevića podrijetlom iz Krivodola kod Imotskog i majke Jerolime Livačić-Markusović rođene u Milni na Braču. Nakon što je kao dijete otišao iz Vrgorca, prema dosadašnjim istraživanjima, Tin … Opširnije
Prenošenje sadržaja s ove stranice dopušteno je samo uz pravilno navođenje i citiranje izvora. Autor i urednik: Branko Radonić, prof.
Made with ❤ by Studio Idearium.
