Pridjev „vrgorački“ iskrivljeni je pridjev imena Vrgorac i drugih geografskih pojmova koji u sebi nose naziv Vrgorca. Radi se o novogovoru koji se dominantno počeo koristiti u vrijeme socijalističke Jugoslavije. Jedini povijesni naziv koji se može pronaći u tisuće povijesnih izvora prije Drugog svjetskog rata glasi „vrgorski“. Vrgorac je grad na vrhu gore, odnosno centar … Opširnije
Biokovski potresi 1962. označavaju niz podrhtavanja Zemljine kore na biokovsko-neretvanskom području koji su se zbili između 7. i 11. siječnja 1962. godine. Najsnažnija podrhtavanja zabilježena su 7. siječnja u 11.03 sati kada se dogodio potres magnitude 5.9 po Richteru, te potres u rano jutro 11. siječnja magnitude 6.1 po Richteru. Između tih potresa dogodilo se … Opširnije
U listopadu se navršilo točno 247 godina od posjeta talijanskog putopisca i prirodoznanstvenika ALBERTA FORTISA (1741.-1803.) Vrgorskoj krajini. Njegov opis Vrgorske krajine – kraja i naroda, jedan je od najboljih u našoj povijesti. Radi se dakako o tekstovima koje je objavio u svome djelu Viaggio in Dalmazia ili prevedeno Put po Dalmaciji izdanom u dva … Opširnije
Otkad postoji, vrgorsko groblje nosi samo jedno ime – Žbare (talijanski oblik Sbarre). To ime u neizmijenjenom obliku poznajemo stoljećima i povijesni izvori su po tom pitanju jedinstveni – Žbare i samo Žbare. Međutim, posljednjih godina se ponekad za naše centralno groblje koristi neistiniti naziv „groblje Sv. Ante“. Po Svetom Anti se groblje nikada nije … Opširnije
Najsjevernije selo Vrgorske krajine – Poljica Kozička bilo je prije stotinjak godina jedno od najmnogoljudnijih naselja našega kraja. Tako je popis stanovništva iz 1910. godine u ovom selu izbrojao 1184 stanovnika. Tijekom mletačke uprave u Vrgorskoj krajini, selo Kozica pisano je u svom talijanskom obliku kao Cosizza, i to Cosizza vechia, odnosno Stara Kozica, dok … Opširnije
Vrgorski rudnik asfalta „Paklina“, za kojega je još Alberto Fortis zapisao da je radio prije nego je „mletačko oružje osvojilo ovaj kraj“, s Vrgorcem je povezan starom, povijesno izuzetno vrijednom, makadamskom cestom danas dugom četiri kilometra. Ova cesta je omiljeno šetalište Vrgorčana, a u tijeku su pripremni radovi za njezino uređenje u obliku sportsko-rekreacijske staze. … Opširnije
Nema tko u Vrgorcu nije čuo za Gradski puhački orkestar „Ljudevit Bačić“. A znate li tko je bio Ljudevit Bačić i po čemu je zadužio Vrgorac da je po njemu nazvao svoju gradsku glazbu? Ljudevit Bačić bio je po zanimanju učitelj, rođen je 1910. godine u Voloskom kod Rijeke. Građansku i učiteljsku školu polazio je … Opširnije
“Varoški trgovci, obrtnici i zanatnici dužni su danju držati dovoljno čiste vode pred vratima svojih dućana, ili radionica za lokanje prolazećih pasa.” “Svako pseto, koje gospodar hoće da pušta po javnim ulicama u varošu treba da nosi ogrlicu od kože ili kovine sa početnim slovima gospodareva imena i prezimena.” “Nikakvo niti najmanje pseto gospodaru nije … Opširnije
Večernjim programom za najširu publiku, u Vrgorcu je 14. svibnja 1934. godine svečano proslavljen Majčin dan. Učenici Građanske škole Vrgorac održali su u Sokolskom domu vrlo posjećenu priredbu koja je ocijenjena kao najuspješnija dotad u Vrgorcu. Na početku večeri, direktor Građanske škole Ljubo Novak pozdravio je prisutne i održao predavanje o majci. Iznio je sve … Opširnije
Međunarodni praznik rada, kolokvijalno poznat kao Prvi maj, obilježava se u svijetu u spomen na velike radničke prosvjete održane u američkom gradu Chicagu 1. svibnja 1886. godine. Tada je u sukobima s policijom ubijeno i ranjeno više radnika. Već od 1890. godine odlučeno je da će se zbog toga datum 1. svibnja slaviti kao međunarodni … Opširnije
Prenošenje sadržaja s ove stranice dopušteno je samo uz pravilno navođenje i citiranje izvora. Autor i urednik: Branko Radonić, prof.
Made with ❤ by Studio Idearium.
