U arhivu sam pronašao dokument makarskog kotarskog poglavarstva od 29. listopada 1926. kojim se vrgorskom liječniku dr. Martinu Petkoviću izdaje obrtni list za slobodni obrt sa sjedištem u Vrgorcu za prigodno prevoženje putnika i bolesnika vlastitim automobilom na području općine Vrgorac. Koliko je meni poznato, ovo je prvi oblik saniteta u Vrgorskoj krajini. Prije gotovo … Opširnije
U nekoliko knjiga lokalnih povjesničara-amatera zapisane su rečenice koje tvrde kako je bizantski car Konstantin VII. Porfirogenet u svom djelu „O upravljanju carstvom“ („De administrando imperio“) u 10. stoljeću naveo Vrgorac kao sjedište Rastočke župe u sastavu ranosrednjovjekovne Neretvanske kneževine. Da se još tisuću puta ova rečenica prepiše iz jedne knjige u drugu, to neće … Opširnije
Milenko i Mila Pivac u svojoj mesnici na Pijaci u Vrgorcu, 60-ih godina 20. stoljeća. Grupa Pivac, jedna od najvećih mesnih industrija u Hrvatskoj svoje podrijetlo vuče iz sela Zavojane, sela smještenog u srcu Vrgorske krajine, oko 15 kilometara zapadno od Vrgorca. U ovdašnjem ljutom kršu podno planine Mihovil stoljećima se zavojanski čovjek borio za … Opširnije
„Vrgorac s Paklinom i paklenim vratima blista u mojoj uspomeni“, zapisao je veliki Tin Ujević. Upravo takvi blistajući dragulji često su najskriveniji, poput ovog starog rudnika prirodnog asfalta „Paklina“, udaljenog svega četiri kilometra od prvih ulica Vrgorca, kojega se s nostalgijom prisjećao najveći hrvatski pjesnik. Rudnik je dobio ime po „paklu“, terminu kojim je ovdašnje … Opširnije
Kako bi se zaustavila aktualna pandemija virusa COVID-19 iz grupe koronavirusa, brojne svjetske države uvode ili su već uvele karantenu za svoje stanovništvo. Riječ karantena dolazi od talijanske riječi „quarantina“ što u prijevodi znači četrdeset dana izolacije i ona svakako nije novost na svijetu. U prošlosti su brojne države i gradovi uvodili karantenu kako bi … Opširnije
Pridjev „vrgorački“ iskrivljeni je pridjev imena Vrgorac i drugih geografskih pojmova koji u sebi nose naziv Vrgorca. Radi se o novogovoru koji se dominantno počeo koristiti u vrijeme socijalističke Jugoslavije. Jedini povijesni naziv koji se može pronaći u tisuće povijesnih izvora prije Drugog svjetskog rata glasi „vrgorski“. Vrgorac je grad na vrhu gore, odnosno centar … Opširnije
Biokovski potresi 1962. označavaju niz podrhtavanja Zemljine kore na biokovsko-neretvanskom području koji su se zbili između 7. i 11. siječnja 1962. godine. Najsnažnija podrhtavanja zabilježena su 7. siječnja u 11.03 sati kada se dogodio potres magnitude 5.9 po Richteru, te potres u rano jutro 11. siječnja magnitude 6.1 po Richteru. Između tih potresa dogodilo se … Opširnije
U listopadu se navršilo točno 247 godina od posjeta talijanskog putopisca i prirodoznanstvenika ALBERTA FORTISA (1741.-1803.) Vrgorskoj krajini. Njegov opis Vrgorske krajine – kraja i naroda, jedan je od najboljih u našoj povijesti. Radi se dakako o tekstovima koje je objavio u svome djelu Viaggio in Dalmazia ili prevedeno Put po Dalmaciji izdanom u dva … Opširnije
Otkad postoji, vrgorsko groblje nosi samo jedno ime – Žbare (talijanski oblik Sbarre). To ime u neizmijenjenom obliku poznajemo stoljećima i povijesni izvori su po tom pitanju jedinstveni – Žbare i samo Žbare. Međutim, posljednjih godina se ponekad za naše centralno groblje koristi neistiniti naziv „groblje Sv. Ante“. Po Svetom Anti se groblje nikada nije … Opširnije
Najsjevernije selo Vrgorske krajine – Poljica Kozička bilo je prije stotinjak godina jedno od najmnogoljudnijih naselja našega kraja. Tako je popis stanovništva iz 1910. godine u ovom selu izbrojao 1184 stanovnika. Tijekom mletačke uprave u Vrgorskoj krajini, selo Kozica pisano je u svom talijanskom obliku kao Cosizza, i to Cosizza vechia, odnosno Stara Kozica, dok … Opširnije
Prenošenje sadržaja s ove stranice dopušteno je samo uz pravilno navođenje i citiranje izvora. Autor i urednik: Branko Radonić, prof.
Made with ❤ by Studio Idearium.
