Marko Buklijaš predstavio zbirku pjesama “Mali s Plavča”

Zagrebački pisac zavojanskih korijena i član Društva prijatelja vrgorske starine Marko Buklijaš sinoć je u dupko ispunjenoj dvorani zgrade MI “Braća Pivac” u Zavojanima predstavio svoju zbirku pjesama “Mali s Plavča”. Radi se o zbirci čije pjesme govore o Markovu životu, o Zavojanima i Vrgorcu. Tijekom predstavljanja, o autoru i njegovim pjesmama govorili su povjesničar … Opširnije

Centar za kulturu i baštinu preuzima upravu nad Gradinom, Dizdarevića kulom i Gradskim parkom

Gradsko vijeće Vrgorca donijelo je 10. kolovoza Odluku o davanju na upravljanje, održavanje i korištenje nekretnina u vlasništvu Grada Vrgorca Javnoj ustanovi Centru za kulturu i baštinu. Time je na upravu CKB-a prešla Dizdarevića kula, za koju se smatra da je u njoj rođen Tin Ujević, zatim utvrda Gradina i Gradski park. Sve tri nekretnine … Opširnije

U posjedu smo originalnih prvih izdanja “Lelek Sebra” i “Kolajne” s autogramom i posvetom pjesnika Tina Ujevića!

Pojedini članovi Društva prijatelja vrgorske starine otkupili su originale prvih izdanja dviju prvih zbirki pjesama Tina Ujevića s posvetom i autogramom tog najvećeg hrvatskog pjesnika! Zbirke su kupljene od zagrebačkog antikvara po ukupnoj cijeni od 7500 kuna. Radi se o Ujevićevoj prvoj objavljenoj zbirci pjesama „Lelek Sebra“ iz 1920. i njegovoj drugoj objavljenoj zbirci pjesama … Opširnije

1. izvanredna sjednica Skupštine Društva

Sinoć (2. srpnja) je u školskoj knjižnici Osnovne škole „Vrgorac“ održana 1. Izvanredna sjednica Skupštine Društva prijatelja vrgorske starine. Prisustvovalo joj je 15 od 25 dosad upisanih članova. Na početku sjednice članovi su jednoglasno donijeli odluku o godišnjoj članarini u iznosu 50 kuna, nakon čega je predsjednik Društva Branko Radonić prisutne izvijestio o aktivnostima vezanima … Opširnije

Radonić nagrađen Plaketom i Grbom Grada Vrgorca

Predsjednik Društva prijatelja vrgorske starine prof. Branko Radonić ovogodišnji je laureat nagrada Grada Vrgorca. Na svečanoj sjednici Gradskog vijeća održanoj u Višenamjenskoj dvorani Plaketu i Grb Grada Vrgorca uručili su mu predsjednik Gradskog vijeća Vrgorca Ljubomir Erceg i gradonačelnik Ante Praniće. Radonić je dobio nagradu za dugogodišnje istraživanje povijesti Vrgorca te za rad u novinarstvu.

Muzej u Vrgorcu – sad ili nikad!

Puče Vrgorske krajine, u nastavku slijedi malo duža analiza jedne kulturne ustanove koju Vrgorac nema, a trebao bi ju imati zbog važnosti za njegov identitet. Ako ste lokalpatriot, ako vidite svoju budućnost u ovome gradu i smatrate da je kultura važna za neku zajednicu, onda je dobro da ovo pročitate. Vrgorac ima stoljetnu povijest. Iako je … Opširnije

94% anketiranih Vrgorčana želi osnivanje vrgorskog muzeja!

Na našoj Facebook stranici smo 7. lipnja postavili anketu sa slijedećim pitanjem: “Treba li Vrgorcu gradski muzej kao mjesto istraživanja, zaštite i prezentiranja vrgorske povijesti i materijalne i nematerijalne kulturne baštine?”. U tjedan dana anketi se odazvalo 223 građana, što je rezultat izvan svakih očekivanja! Od tih 223 građana, 210 je odgovorilo s DA, a … Opširnije

Zašto muzej?

Možemo li zamisliti grad bez Komunalnog, Čistoće, vatrogasnog društva, doma zdravlja, policije, elektroprivrede, crkve, vrtića, osnovne i srednje škole, sportske dvorane?Kada bi nekome rekli da treba ukinuti bilo koju od tih ustanova, automatski bi vas proglasili luđakom. Da nema Komunalnog, tko bi se brinuo za vodoopskrbu i otpadne vode?Da nema Čistoće, tko bi kupio komunalni … Opširnije

Splitsko-dalmatinska županija otvorila je svoj arhiv, a što je s Vrgorcem?

U Dicmu je danas svečano otvoren Arhiv Splitsko-dalmatinske županije. Na 700 kvadratnih metara moći će se smjestiti preko pet kilometara arhivske građe, a ovaj arhiv je prvi otvoren u Hrvatskoj nakon 38 godina. Ovo spominjemo radi dva razloga. 1. Smatramo da bi Grad Vrgorac svoju arhivsku građu, a koja potječe od 60-ih godina 20. stoljeća … Opširnije

Kako sačuvati pisanu arhivsku građu u privatnim domovima?

U izostanku muzeja ili neke slične ustanove u našemu gradu, zaštita pisane građe od zuba vremena, mišjih zuba, vatre i ljudskog nemara u potpunosti ovisi o volonterskom angažmanu pojedinaca. Tako je bilo i u slučaju ove dokumentacije (vidi fotografiju) koja vremenski pokriva razdoblje prve trećine 20. stoljeća, a nešto malo i iz kraja 40-ih godina … Opširnije