vrgorske_admin 
Vrgorska krajina ima dugu tradiciju održavanja križnih putova u svojim župama na Veliki petak. Iako relativno nepoznata, ne samo izvan Vrgorca, već i među mlađim vrgorskim generacijama, nematerijalna baština križnih putova ovoga kraja je vrlo bogata. Novija vremena donijela su u veći dio župa izmjenu pravca križnog puta, pa se vrijedi prisjetiti kako je to … Opširnije
Pisali smo o Gospinom plaču u Vrgorcu i buninskom pivanju, a ovdje nastavljamo pričom o jednoj staroj molitvi koja se u vrgorskom kraju molila na Veliki četvrtak. Ivan Ujević (1858.-1915.) iz Krivodola, otac pjesnika Augustina Tina Ujevića, nakon završavanja Učiteljske škole u Arbanasima kraj Zadra 1878. godine sljedećih je desetljeća radio u školama u Lokvičićima, … Opširnije
Župa Navještenja Blažene Djevice Marije u Vrgorcu objavila je na svom Youtube kanalu snimku emisije Radija Biokovo iz 2006. godine o pjevanju Gospina plača u Vrgorcu. Snimke pjevanja vrgorskih crkvenih pjevača i razgovor sa župnikom fra Petrom Vrljičkom snimila je 2006. urednica i radijska voditeljica Željka Opačak motivirana željom da se baština sačuva od zaborava. … Opširnije
Dragi prijatelji, Društvo prijatelja vrgorske starine danas slavi svoj drugi rođendan! Čestitamo ga svim članicama i članovima Društva, a svima ostalima zahvaljujemo što nas pratite i pomažete. U posljednje dvije godine zabilježili smo desetke aktivnosti koje smo organizirali za naše sugrađanke i sugrađane, volonterski i s puno entuzijazma u naše slobodno vrijeme. Imali smo planove … Opširnije
„Vrgorac s Paklinom i paklenim vratima blista u mojoj uspomeni“, zapisao je veliki Tin Ujević. Upravo takvi blistajući dragulji često su najskriveniji, poput ovog starog rudnika prirodnog asfalta „Paklina“, udaljenog svega četiri kilometra od prvih ulica Vrgorca, kojega se s nostalgijom prisjećao najveći hrvatski pjesnik. Rudnik je dobio ime po „paklu“, terminu kojim je ovdašnje … Opširnije
Ova 2020. godina simbolična je za grad Vrgorac koji slavi veliku okruglu 330. obljetnicu oslobođenja. Na svetkovinu svete Katarine Aleksandrijske 1690. godine Vrgorac je oslobođen od dva stoljeća duge osmanlijske vlasti, a upravo tim događajem Vrgorčani su svetu Katarinu prepoznali i prihvatili kao svoju zaštitnicu i utjecali joj se u svojim poteškoćama, potrebama i zahvalama. … Opširnije
Kako bi se zaustavila aktualna pandemija virusa COVID-19 iz grupe koronavirusa, brojne svjetske države uvode ili su već uvele karantenu za svoje stanovništvo. Riječ karantena dolazi od talijanske riječi „quarantina“ što u prijevodi znači četrdeset dana izolacije i ona svakako nije novost na svijetu. U prošlosti su brojne države i gradovi uvodili karantenu kako bi … Opširnije
Mala pozitivna vijest u ovim teškim danima. Upravo je postavljena informativna ploča na Putu Pakline, realizirana u suradnji Grada Vrgorca, Turističke zajednice i Društva prijatelja vrgorske starine. Priredili smo tekst o povijesti Pakline i pripadajuće fotografije, a ploču je postavio Reklame Vrgorac Holender.
Pridjev „vrgorački“ iskrivljeni je pridjev imena Vrgorac i drugih geografskih pojmova koji u sebi nose naziv Vrgorca. Radi se o novogovoru koji se dominantno počeo koristiti u vrijeme socijalističke Jugoslavije. Jedini povijesni naziv koji se može pronaći u tisuće povijesnih izvora prije Drugog svjetskog rata glasi „vrgorski“. Vrgorac je grad na vrhu gore, odnosno centar … Opširnije
Predsjednik Društva prijatelja vrgorske starine Branko Radonić predstavio je portalu DalmacijaDanas projekt Vrgorac nekad koji uskoro navršava peti rođendan. Tekst je objavljen ovdje: https://www.dalmacijadanas.hr/pravo-blago-ovaj-covjek-je-sakupio-preko-1-000-starih-slika-vrgorca-fotografija-osudena-na-zub-vremena-ce-nestati/?fbclid=IwAR23hHvQ3q6jmtm26FhFRH_73k3ps5s213TYLdhgHAD4KbLZNeg7J3w1aNk i prenosimo ga u cijelosti: Autor: Toni Dukić “Branko Radonić je profesor povijesti i geografije, predaje geografiju u OŠ „Vrgorac“ i OŠ „Gradac“, piše za Makarsku kroniku iz Vrgorca. Inicijator je osnivanja i … Opširnije
Prenošenje sadržaja s ove stranice dopušteno je samo uz pravilno navođenje i citiranje izvora. Autor i urednik: Branko Radonić, prof.
Made with ❤ by Studio Idearium.
