vrgorske_admin 
U sklopu projekta „Vrgorske slastice“ Srednje škole Tina Ujevića u Vrgorcu, Društvo prijatelja vrgorske starine organiziralo je radionicu izrade ćuptera. Radionicu je za učenike kuharstva i njihovu mentoricu prof. Ivanu Čotić održala Snježana Radonić iz Vrgorca. Ćupter je tradicijska slastica koja se spravlja od grožđeva soka i pšeničnog brašna, uz dodavanje orasa i bajama. U … Opširnije
Društvo prijatelja vrgorske starine je 5. travnja navršilo pet godina postojanja pa je vrijeme za kraću rekapitulaciju našega dosadašnjeg rada.Udruga broji 34 članice i člana, a iz naše kronike vidljivo je da smo u pet godina organizirali 6 predavanja u Vrgorcu i Zagrebu, postavili smo tri izložbe, od čega 2 s katalogom. Od toga, 1 … Opširnije
Povodom pete obljetnice osnutka Društva prijatelja vrgorske starine razgovarali smo s reporterom portala Makarska Danas o dosad učinjenom i planovima za buduće projekte i aktivnosti. Tekst prenosimo u cijelosti. Pet godina Društva prijatelja vrgorske starine: ‘Do 2028. godine želimo imati deset objavljenih knjiga iza sebe’ Društvo prijatelja vrgorske starine nedavno je svečano obilježilo petu godinu … Opširnije
Fotografija „Bikla“ vrgorskog fotografa i člana Društva prijatelja vrgorske starine Jure Divića uvrštena je u katalog najbolje hrvatske vinske fotografije „Kapi vinske ljubavi“. Fotografija bukare s biklom iz Vrgorca dospjela je u katalog najboljih vinskih fotografija putem 2. Nacionalnog natječaja za hrvatsku vinsku fotografiju. Snimljena je na Biklijadi u Vrgorcu u rujnu 2022. godine. Fotokatalog … Opširnije
U sklopu projekata Srednje škole Tina Ujevića u Vrgorcu naslovljenih „Dalmatinski suvenir – vrgorske kule“ i „Virtualna šetnica vrgorskim kulama“, predsjednik Društva prijatelja vrgorske starine Branko Radonić danas je održao predavanje „Tvrđava Gradina i osmanlijske kule Vrgorca“ nastavnicima i učenicima 1. razreda ekonomskog smjera S obzirom na slabo poznavanje vrgorske povijesti u našoj lokalnoj zajednici, … Opširnije
Svjetlo dana upravo je ugledala zbirka pjesama „Mekoća“, vrgorskog autora Jure Divića. Ovo je njegova šesta knjiga, od čega treća zbirka poezije. Objavljena je u sklopu Biblioteke književnih djela Augustin Društva prijatelja vrgorske starine. Spomenuto pjesničko ostvarenje je inače četvrto djelo u nakladi Društva. Poslije tri zbirke kratkih priča, od kojih je posljednja, uspješnica „Tamo … Opširnije
Iz pera vrgorskog ljubitelja povijesti, kulture i baštine Davora Jelavića nakon trilogije o Vrgorskoj krajini temeljene na istraživanjima, svjetlo dana ugledao je povijesni roman prvijenac „Nad kulom misečina“. Zahvaljujući gostoprimstvu Gradske knjižnice Marka Marulića u Splitu, u četvrtak 13. travnja 2023. u ugodnom ambijentu pred splitskom publikom upriličena je promocija Davorovih ostvarenja. O knjizi i … Opširnije
Dalmatinski sabor, najviše predstavničko tijelo pokrajinske autonomije u najjužnijoj hrvatskoj regiji utemeljen je Veljačkim patentom od 26. veljače 1861. godine. Djelovao je od 1861. do 1912., a formalno do 1918., odnosno raspada Austro-Ugarske. Od prvog zasjedanja 6. travnja 1861. pa do posljednjeg 24. siječnja 1912. Dalmatinski sabor je imao 44 zasjedanja. Njegove ovlasti su bile … Opširnije
U selu Dragljane, tik do Napoleonove ceste i blizu granice s Kozicom, smještena je česma starog izvorišta pitke vode zvanog Crnogošće. Narodna predaja i pojedini povijesni izvori govore o lokalitetu još u osmanlijskom razdoblju, a izvorište je uređivano tijekom francuske uprave u Dalmaciji početkom 19. stoljeća kada je građena Napoleonova cesta kroz vrgorski kraj. O … Opširnije
S našim susjedima iz Gornjeg makarskog primorja (Gradac, Zaostrog, Drvenik) ponekad se sporimo oko imena brda koje nas dijeli. To brdo, inače biokovski ogranak, mi Vrgorčani nazivamo Rilić, dok gornji makarski primorci ga zovu Biokovo, odnosno, cijeli planinski lanac uzduž Makarskog primorja zovu jednim imenom – Biokovo. To je zapravo i logično, jer ako zamislimo … Opširnije
Prenošenje sadržaja s ove stranice dopušteno je samo uz pravilno navođenje i citiranje izvora. Autor i urednik: Branko Radonić, prof.
Made with ❤ by Studio Idearium.
