Vrgorska povijest je neistražena i o njoj nema znanstvenih djela pa šira javnost i ne zna o kolikom bogatstvu se ovdje radi. Svake godine možemo slobodno slaviti mnogo važnih obljetnica naše lokalne povijesti. Neke od njih, jubilarne i polujubilarne, željeli smo vam dočarati u lenti vremena koju je povjesničar Branko Radonić pripremio za ovu priliku.
Karta objavljena iznad prikazuje teritorij nekadašnje Mletačke Republike, a koja se još obično naziva i Venecija (Repùblica de Venèsia), Presvijetla Mletačka Republika (Serenìsima Repùblica Vèneta) i Republika Svetoga Marka (Repubblica di San Marco). Vladala je nekada zemljama na obalama istočnog Sredozemnog mora, od Jadrana do Levanta, i u dubinu kopna se uglavnom nije probijala osim … Opširnije
Ovih dana se navršava 246. obljetnica posjeta talijanskog svećenika, putopisca i prirodoznanstvenika Alberta Fortisa (1741.-1803.) Vrgorskoj krajini. Dogodilo se to tijekom njegova trećeg posjeta istočnoj obali Jadrana. Fortis je naime na našemu području boravio od 20. do 23. listopada 1772. godine i njegov opis Vrgorske krajine – kraja i naroda, jedan je od najboljih u … Opširnije
Početke organiziranog glazbarenja u Vrgorcu nalazimo u Tamburaškom zboru kojega je 1912. godine osnovao vrgorski odvjetnik Dušan Franić. Na stotu obljetnicu osnutka toga zbora 2012. godine na Pivčevoj kući kod kafića Schwabo je podignuta spomen-ploča. Godine 1937. učitelj glazbene kulture rodom iz Stankovaca Ljudevit Bačić osniva u Vrgorcu limenu glazbu. Većina njezinih članova, zajedno s … Opširnije
Danas se navršava 76. obljetnica stradavanja Vrgorčana od četnika u Drugom svjetskom ratu. Dana 29. kolovoza 1942. godine, u sklopu protupartizanske operacije „Albia“ talijanska vojska dovela je u Vrgorsku krajinu nekoliko stotina istočnohercegovačkih četnika koji su se okomili na civilno stanovništvo naselja uz Napoleonovu cestu – Majiće, Dubravu, Dragljane, Vlaku, Kozicu i Rašćane. U četničkom … Opširnije
U kršu vrgorskog kraja rođeni su i odrastali mnogi značajni ljudi prohujalih vremena. Za dokaz toj tvrdnji dovoljno je spomenuti književnike Tina Ujevića i Borislava Vujčića te svjetskog putnika i istraživača Stipu Božića. Ta i neka druga imena su desetljećima poznata vrgorskoj i hrvatskoj javnosti, ali tek odnedavno im se pridružio, a većinu i nadmašio … Opširnije
U svojoj knjizi “Glas u pustinji” iz 1926. godine, Vrgorčanin, profesor i publicist Jakša Herceg dao je zanimljiv opis večernjeg društvenog života na vrgorskoj Pijaci. „…Čim umre dan na vrgorskoj pijaci iskrsavaju jedna po jedna, naše – zvijezde večernjice: ljepuškaste, vatrene, jogunaste i glasne, svejedno: bile u drugoj polovini drugog ili trećeg decenija života. Aludiram … Opširnije
Na faksimilu stranice povelje Alfonsa V. Aragonskog, kralja Napulja, Aragonije, Sicilije, Sardinije, Korzike, Valencije i Mallorce (1396.-1458.) od 1. lipnja 1454. godine posebno smo označili spomen Vrgorca. Povelja je upućena hercegovačkom velikašu hercegu Stjepanu Vukčiću Kosači. Vrgorac se u povelji navodi kao Kosačin posjed i to u obliku “civitate Vergoran cum pertinentiis suis”, odnosno otprilike … Opširnije
Villa Auckland smještena je ispod ceste na zapadnom ulazu u Vrgorac. Izgrađena je 1928. godine novcem koji su vrgorski emigranti na Novom Zelandu zaradili kopajući smolu. Takvi kopači nazivaju se gumidigeri (eng: gum diggers). Pripada obitelji Herceg. Smola (eng. gum) se dobivala cijeđenjem iz kore Kauri stabla, autohtonog drveta Novog Zelanda. Kada bi smola dospjela … Opširnije
Ove godine naš kraj obilježava tri velike okrugle i stare obljetnice. – 200. obljetnica boravka austrijskog cara Franje I. u Dalmaciji i Vrgorcu. Car je o svome boravku u Vrgorcu ostavio zapise u dnevniku koji su vrijedni izvori naše povijesti.– 300. obljetnica potpisivanja Požarevačkog mira između Mletačke Republike, Osmanlijskog Carstva i Habsburške monarhije, na temelju … Opširnije
Prenošenje sadržaja s ove stranice dopušteno je samo uz pravilno navođenje i citiranje izvora. Autor i urednik: Branko Radonić, prof.
Made with ❤ by Studio Idearium.
