Svega se lipoga nađe u arhivima diljem Hrvatske i inozemstva. Ali srce nam posebno zaigra kada naiđemo na dokument s pečatom naše stare vrgorske općine (obćine) iz vremena austrougarske uprave. Kako je naša lokalna povijest vrlo slabo istražena, ne znamo točno kada je nastao vrgorski grb niti tko ga je izradio, ali pretpostavljamo da se … Opširnije
Utvrda Gradina, nekad zvana Grad, iznad Vrgorca, pripada lancu utvrda u unutrašnjosti Dalmacije smještenih uz liniju važnih prometnih pravaca koji su još od prapovijesnih vremena spajali zaobalje i primorje. Podignuta je u kasnom srednjem vijeku od strane humskih velikaša Jurjevića, dok je u vrijeme osmanlijske uprave nadograđivana. Na istočnom prilazu Gradini smještena je valjkasta turska … Opširnije
Na molbu nekolicine mještana Koteza, Društvo prijatelja vrgorske starine je kod nadležnog Konzervatorskog odjela Imotski 16. listopada 2018. iniciralo potrebu zaštite kapelice Svetoga Ante Pustinjaka u Kotezima, vjerojatno najstarije sakralne građevine sačuvane na području Vrgorske krajine. Konzervatorski odjel Imotski je 17. prosinca donio Rješenje kojim se kapelica i okolno arheološko nalazište stavljaju pod preventivnu zaštitu. … Opširnije
U zavojanskom predjelu Kasaba, iznad današnjeg zaselka Ančići stoji ruševna i u bršljan zarasla vjekovna kula koja je u vrijeme Osmanlija pripadala Cukarinovićima, jednoj od najpoznatijih vrgorskih muslimanskih obitelji onoga vremena. Nakon oslobođenja Vrgorca od Osmanlija 1690. godine nove mletačke vlasti su kulu dale Katoličkoj crkvi kao zahvalu za zasluge u borbi protiv Osmanlija. Ali … Opširnije
Pojam „nematerijalna kulturna baština“ Ministarstvo kulture definira kao „prakse, predstave, izraze, znanje, vještine, kao i instrumente, predmete, rukotvorine i kulturne prostore koji su povezani s tim, koje zajednice, skupine i u nekim slučajevima pojedinci, prihvaćaju kao dio svoje kulturne baštine“. U skladu s tim, nematerijalnu kulturnu baštinu, koja se prenosi iz generacije u generaciju, zajednice … Opširnije
U selu Kotezi, podno zaselka Radići smještena je kapelica Svetoga Ante Pustinjaka. Teritorijalno potpada pod katoličku župu Vrgorac. Duga je 3,80, a široka 3,70 metara. Oko nje se nalazi staro mjesno groblje. Nekoliko stotina metara južnije na lokalitetu Opletje nalazi se veća srednjovjekovna nekropola s desetak stećaka, a prema mišljenju arheologa, nedaleko kapelice u srednjem … Opširnije
U vrgorskom selu Zavojane, podno zaselka Ančići nalazi se zidani bunar zvan „Lokva“. Izgradili su ga mještani još prije Drugog svjetskog rata u vječnoj potrazi za vodom. Sastoji se od vanjskog kamenog zida kružnog oblika u čijemu se centru nalazi duboki bunar u kojega i danas dolazi podzemna voda. Iako su prohujala brojna desetljeća od … Opširnije
Dizdarevića kula u Vrgorcu, najveća je od sačuvanih stambeno-fortifikacijskih kula iz vremena osmanlijske uprave na našemu području u 16. i 17. stoljeću. U vrijeme mletačke uprave zvana je Kapetanovom kulom. Kasnije je pripadala obitelji Franić, a danas je u gradskom vlasništvu. Prema predaji, u njoj se 1891. godine rodio pjesnik Augustin-Tin Ujević. Kula se sastoji … Opširnije
Župna crkva Navještenja Blažene Djevice Marije u Vrgorcu smještena je na brežuljku iznad zapadnog ulaza u Vrgorac. S prekidima je građena od 1913. do 1921. godine, kada je i otvorena. Prethodno njezinoj gradnji vjernici vrgorske župe su na referendumu 1912. birali lokaciju. Bile su ponuđene dvije parcele, jedna na mjestu stare crkve (gdje crkva stoji … Opširnije
Na brežuljku iznad Dragljana, u skrovitom šumarku smještena je mjesna crkva Svetoga Ante Padovanskoga. Izgrađena je sredinom 18. stoljeća, a godine 1779. makarski biskup Fabijan Bašković je omogućio njezino proširenje. Današnji oblik dobila je 1821. godine, a 1910. se uz crkvu počeo graditi zvonik. Ulazna vrata nadsvođena su kamenim lukom, dok je oltar Svetoga Ante … Opširnije
Prenošenje sadržaja s ove stranice dopušteno je samo uz pravilno navođenje i citiranje izvora. Autor i urednik: Branko Radonić, prof.
Made with ❤ by Studio Idearium.
