Osmanlijska materijalna kulturna baština Vrgorca

Share on facebook
Share on google
Share on twitter
Share on linkedin

Gradina je izgrađena od strane srednjovjekovnih gospodara Vrgorca, ali su je Osmanlije nadogradile i prilagodile svojim potrebama. Također, nekadašnja džamija s minaretom je 1690. pretvorena u crkvu sa zvonikom. Taj zvonik je zapravo bio minaret sa zvonom i opstao je do 1861. godine. Na koncu je 1913. srušena i stara crkva te je na njezinom mjestu izgrađena današnja župna crkva Navještenja Blažene Djevice Marije.

Što se tiče kula u samoj varoši, danas uglavnom imaju dvojna imena, s time da nema pravila koje se koristi prvo. Međutim, praksa se sve više ujednačuje u korist izvornih imena nastalih u vrijeme Osmanlija. Tako se Cukarinovića kula naziva još i Fratarskom, Šabića kula se zove i Pakerovom, dok Dizdarevića kula ima naziv i Kapetanovićeva i Franića, ali uglavnom se danas naziva Tinovom kulom jer se pretpostavlja da je u njoj rođen pjesnik Tin Ujević. Mumina kula se rijetko naziva i Atlagića kula, a oba imena se odnose na istog čovjeka – Mumin-agu Atlagića.

Osim navedenih kula u Vrgorcu, jedna se nalazi i u Zavojanima, u zaselku Kasaba. Nekada veliko kameno zdanje, a danas ruševina, pripadala je Cukarinovićima, ali je nazivaju još i Ančića kulom, po vlasniku koji se u nju uselio nakon oslobođenja ovog kraja od Osmanlija 1690. godine.

Ove kule u varoši imale su dvojaku namjenu: u miru su bile stambene zgrade, a u ratu obrambene fortifikacije.

Tek predstoje istraživanja kako bi se utvrdilo postoje li na našem području još neke ruševine ili temelji današnjih zgrada čije se podrijetlo treba tražiti u osmanlijskom razdoblju vrgorske povijesti. Takve sigurno postoje s obzirom da je Vrgorac bio značajno osmanlijsko uporište na granici tijekom 16. i 17. stoljeća.

Ostavite komentar

o društvu

Društvo prijatelja vrgorske starine je udruga građana, prva organizacija ovakve vrste u Vrgorcu, osnovana radi sveobuhvatnog promišljanja i aktivnog djelovanja na istraživanju povijesti, skupljanju povijesnih izvora, zaštiti materijalne i nematerijalne kulturne baštine i očuvanju lokalnog kulturnog identiteta Vrgorske krajine. Društvo svojim aktivnostima potiče na osnivanje stručno-znanstvenih i istraživačkih ustanova (arhiv, muzej, institut…) ili njihovih podružnica na području Vrgorca koje će sustavno djelovati sa istim ciljevima.

O PORTALU

Portal Vrgorskestarine.hr pokrenut je radi informiranja javnosti o aktivnostima Društva prijatelja vrgorske starine, a pogotovo za popularizaciju povijesne znanosti i neistražene lokalne povijesti Vrgorca. Portal je u cijelosti volonterski projekt.

Prenošenje sadržaja s ove stranice dopušteno je samo uz pravilno navođenje i citiranje izvora.

Autor i urednik: Branko Radonić, prof.

pratite nas

OSTALI PROJEKTI UREDNIKA

najnovije vijesti

OSTANITE U TIJEKU S AKTIVNOSTIMA DRUŠTVA

Izjava o privatnosti – tekst