U selu Dragljane, tik do Napoleonove ceste i blizu granice s Kozicom, smještena je česma starog izvorišta pitke vode zvanog Crnogošće. Narodna predaja i pojedini povijesni izvori govore o lokalitetu još u osmanlijskom razdoblju, a izvorište je uređivano tijekom francuske uprave u Dalmaciji početkom 19. stoljeća kada je građena Napoleonova cesta kroz vrgorski kraj. O … Opširnije
Dugogodišnja plodna karijera i biografija poznatog folklorista i pisca Stjepana Banovića (1884.-1961.) dijelom dotiče i Vrgorac. Naime, u prvom desetljeću 20. stoljeća Banović je bio zaposlen na mjestu upravitelja škole Kotezi. Tada je u šetnjama kroz vrgorski kraj vidio zimzelenu biljku planiku i njezin plod maginju i o tom iskustvu 23 godine kasnije pisao u … Opširnije
Vrgorke 1940. (lijevo), 30-ih godina 20. stoljeća (u sredini) i krajem 19. stoljeća (desno) Vrgorska krajina je prostorno zatvoreno područje omeđeno brdima koje se prostire u obliku lađe i sva njegova sela su prije izgradnje modernih prometnica gotovo u cijelosti gravitirala samom Vrgorcu. To je omogućilo oblikovanje specifične narodne nošnje svojstvene ovom području. S određenim … Opširnije
Piše: Lada Franić, književnica Kao šiljak žrtvovan u masi…Kad je u Vrgorcu 1991. godine postavljen brončani spomenik Tina Ujevića, rad akademskog kipara Kažimira Hraste, javnost nije baš bila oduševljena izgledom velikoga Tina.Naime, u Zagrebu i Imotskom spomenik je nekako zaobljeniji, mekši, boemskiji, izgleda kao dobri djedica.No, je li Tin zaista bio dobri djedica ili je … Opširnije
Tijekom austrougarske uprave u Vrgorskoj krajini izdan je određeni broj razglednica Vrgorca. Za to su uglavnom zaslužni lokalni trgovci koji su ih uključivali u prodajni asortiman svojih trgovina što je, s obzirom na popularnost slanja razglednica tada, bila logična poslovna odluka. Jedna od najpoznatijih razglednica toga doba prikazuje skupinu Vrgorčana na Pijaci oko 1912. godine … Opširnije
U 49. broju Vrgoračkih novina iz ožujka 2013. objavljena je priča o majstoru Grgi Ružičaninu iz Umčana. Tekst prenosimo u cijelosti kao prilog istraživanju povijesti i čuvanju vrgorske kulturne baštine. Živimo u vremenu zamiranja mnogih starih vještina koje su nekada bile vrlo rasprostranjene u Vrgorskoj krajini, te često omogućavale kakvo takvo normalno življenje našim predcima. … Opširnije
U vrijeme bivše Jugoslavije bila je vrlo razvijena kultura izdavanja i skupljanja metalnih znački. Izrađivale su se za najrazličitije svrhe i prilike, a njihov značajan udio odnosi se na brojna poduzeća i društvene organizacije. Ni Vrgorac nije mimoišla ta moda pa je iz ovog vremena ostalo barem desetak znački u više varijanti. U tom pogledu … Opširnije
Planika s maginjama snimljena u studenom 2021. na cesti Vrgorac – Ravča, na bliskoj lokaciji s koje potječe i ovaj opis (Izvor: Saša Peterković) Zaostrožanin Stipan Banović (1884.-1961.), folklorist, učitelj, književnik i političar ostvario je za svog života vrlo plodnu intelektualnu karijeru. Autor je cijelog niza pjesama, novela, putopisa i rasprava, skupljao je narodne pjesme, … Opširnije
U Vrgorcu se očuvala stoljetna tradicija pijenja bikle, pića spravljenog miješanjem mladog vina i mlijeka. Osim u Vrgorcu, postojanje sličnoga pića zabilježeno je na području oko Mosora i Biokova, te na otocima Braču, Hvaru i Korčuli. Na kopnu se uglavnom koristi naziv „bikla“, dok otoci bilježe i nazive: „hmutica“, „hmuntica“, „mliko i vino“, „mućkalica“, „smutica“ … Opširnije
Nema onih koji nisu, kroz prepričavanje balada iz tisuću i jedne noći, čuli za „Aladinovu lampu“. Ta lampa je bila poznata, ne po svijetlu kojega je davala, nego po duhu koji je ispunjavao želje. Lampa zekuljača bila je i više od toga. U vrijeme kad se o struji samo sanjalo, ona je donosila svijetlo i … Opširnije
Prenošenje sadržaja s ove stranice dopušteno je samo uz pravilno navođenje i citiranje izvora. Autor i urednik: Branko Radonić, prof.
Made with ❤ by Studio Idearium.
