Sprovodna povorka Vinka Domandžića 1962. godine (arhiv M. Šalinović/Vrgorac nekad) Izgradnjom nove mrtvačnice na Žbarama i promjenom organizacije ispraćaja, Vrgorac je već desetljeće i pol zakinut za svoj stari običaj sprovodne povorke preko Pijace. Kada bi u malom Vrgorcu osoba preminula, običaj je bio da iz Župne crkve Navještenja Blažene Djevice Marije nakon obreda krene … Opširnije
Član našega Društva i nekadašnji dopisnik Slobodne Dalmacije Igor Majstrović javio nam se s predjela Sedra iznad Dragljana, lokacije na kojoj je nekada bila baza Hidroelektre za potrebe izgradnje i obnove prometnica na našem području. Taj je predjel nekada bio pokriven vinovom lozom i smokvama, a prije dvadesetak godina, kada je Igor s te lokacije izvještavao za Slobodnu … Opširnije
U selu Rašćane do danas se održalo brecanje zvona, prastari paraliturgijski običaj brecanja za mrtve u Mrtvoj noći, između Svih Svetih i Dušnog dana. Kao i nebrojenih godina dosad, tako se i večeras okupili brojni Rašćanci iz sela i domovine kako bi još jednom bili dio običaja predaka. Zbog pandemije koronavirusa COVID-19 večeras neće biti … Opširnije
Na padini iznad zapadnog ulaza u Vrgorac, na rubu Ercegova sela, smještena je Kâva, sustav prikupljanja i akumulacije kišnice. Njezino ime očito nema nikakve veze s vodom, već ga vezujemo za talijansku riječ „cava“, što znači kamenolom, pa se s velikom vjerojatnošću može pretpostaviti da je prije sustava za odvodnju kišnice taj prostor služio kao … Opširnije
Obje fotografije pokazuju sprovod Vida Kapovića 1969. godine. Na ovom sprovodu grane čempresa su nosile: Ruža Magzan, Sofija Franić, Anđa Ćulav i Manda Nizić. Prvi svećenik je fra Vjeko Vrčić, dok nam drugi u fratarskom habitu nije poznat. (izvor: Vrgorac nekad) Stari Vrgorac ponosio se svojim originalnim narodnim običajima, a od kojih su tek rijetki … Opširnije
Industrijska baština Vrgorca potpuno je zanemarena i, što je još gore, zaboravljena u našemu gradu, a nepoznata izvan njega. Police cijelog jednog muzeja mogle bi se napuniti primjerima artikala trikotaže i galanterije poduzeća “Braća Rakić”, kristala i stakla “Dalmacijakristala”, ambalažama Mesne industrije “Braća Pivac” te proizvodima i ambažalama Duhanske stanice, Vinarije i drugih industrijskih pogona … Opširnije
Krajem 15. stoljeća osmanlijska vojska osvaja Gorsku župu, srednjovjekovnu prethodnicu Vrgorske krajine, a zajedno sa njom i Vrgorac. Za razliku od brojnih drugih tvrđava koje su Osmanlije nakon osvajanja napustile jer im nisu trebale, Vrgorac su zadržali, pretvorili ga u nahiju (nešto poput općine) i uklopili u svoje obrambene sustave prema mletačkim interesima na Jadranu. … Opširnije
U našemu kraju postoji mnoštvo predivnih primjera materijalne kulturne baštine koji kao i arhivi svjedoče bogatstvu i dinamičnosti povijesti Vrgorske krajine kroz stoljeća. Poneki se uredno održavaju od strane mještana ili lokalne samouprave, dok su drugi zarasli u travu ili pretrpjeli velika oštećenja protjecanjem vremena ili rušilačkim djelovanjem čovjeka. Sva ta bogata kulturna baština se … Opširnije
Predivna je stvar kada se povijest Vrgorske krajine koristi u radu naših poljoprivrednika, i to od svega srca podržavamo! U ovom slučaju se to odnosi na imena dvaju vina koja proizvode braća Boris i Dario Gašpar iz Umčana – Zlatarica Vrgorska i Vergolas. Koristeći povijesno vrgorsko ime, uz obradu njegove talijanske inačice (Vergoraz – Vergolaz) … Opširnije
Žudije, čuvari Kristova groba, postoje danas u brojnim dalmatinskim katoličkim župama, pa tako i u Župi Navještenja Blažene Djevice Marije u Vrgorcu, ali s tom razlikom da u Vrgorcu nose naziv „rondari“. Pojam dolazi od talijanske riječi „ronda“, koja u prijevodu označava stražu, ophodnju ili patrolu, odnosno skupinu koja nešto čuva. U ovom slučaju radi … Opširnije
Prenošenje sadržaja s ove stranice dopušteno je samo uz pravilno navođenje i citiranje izvora. Autor i urednik: Branko Radonić, prof.
Made with ❤ by Studio Idearium.
