Zapis Jakše Hercega o društvenom životu Pijace iz 1926. godine

U svojoj knjizi “Glas u pustinji” iz 1926. godine, Vrgorčanin, profesor i publicist Jakša Herceg dao je zanimljiv opis večernjeg društvenog života na vrgorskoj Pijaci. „…Čim umre dan na vrgorskoj pijaci iskrsavaju jedna po jedna, naše – zvijezde večernjice: ljepuškaste, vatrene, jogunaste i glasne, svejedno: bile u drugoj polovini drugog ili trećeg decenija života. Aludiram … Opširnije

Centar za kulturu i baštinu preuzima upravu nad Gradinom, Dizdarevića kulom i Gradskim parkom

Gradsko vijeće Vrgorca donijelo je 10. kolovoza Odluku o davanju na upravljanje, održavanje i korištenje nekretnina u vlasništvu Grada Vrgorca Javnoj ustanovi Centru za kulturu i baštinu. Time je na upravu CKB-a prešla Dizdarevića kula, za koju se smatra da je u njoj rođen Tin Ujević, zatim utvrda Gradina i Gradski park. Sve tri nekretnine … Opširnije

U posjedu smo originalnih prvih izdanja “Lelek Sebra” i “Kolajne” s autogramom i posvetom pjesnika Tina Ujevića!

Pojedini članovi Društva prijatelja vrgorske starine otkupili su originale prvih izdanja dviju prvih zbirki pjesama Tina Ujevića s posvetom i autogramom tog najvećeg hrvatskog pjesnika! Zbirke su kupljene od zagrebačkog antikvara po ukupnoj cijeni od 7500 kuna. Radi se o Ujevićevoj prvoj objavljenoj zbirci pjesama „Lelek Sebra“ iz 1920. i njegovoj drugoj objavljenoj zbirci pjesama … Opširnije

1. izvanredna sjednica Skupštine Društva

Sinoć (2. srpnja) je u školskoj knjižnici Osnovne škole „Vrgorac“ održana 1. Izvanredna sjednica Skupštine Društva prijatelja vrgorske starine. Prisustvovalo joj je 15 od 25 dosad upisanih članova. Na početku sjednice članovi su jednoglasno donijeli odluku o godišnjoj članarini u iznosu 50 kuna, nakon čega je predsjednik Društva Branko Radonić prisutne izvijestio o aktivnostima vezanima … Opširnije

Sačuvati papirnati otisak fotografije

Društvo prijatelja vrgorske starine je još u vrijeme svoga formiranja donijelo odluku da će fizički izrađivati fotografije sa svih svojih svojih aktivnosti i događanja koje organizira. Osim toga, izrađujemo fizičke kopije svih dokumenata. Sve se čuva u arhivu Društva. Moderno je vrijeme, volimo i preferiramo digitalne kopije svih dokumenata i fotografija, ali smatramo da ih … Opširnije

Radonić nagrađen Plaketom i Grbom Grada Vrgorca

Predsjednik Društva prijatelja vrgorske starine prof. Branko Radonić ovogodišnji je laureat nagrada Grada Vrgorca. Na svečanoj sjednici Gradskog vijeća održanoj u Višenamjenskoj dvorani Plaketu i Grb Grada Vrgorca uručili su mu predsjednik Gradskog vijeća Vrgorca Ljubomir Erceg i gradonačelnik Ante Praniće. Radonić je dobio nagradu za dugogodišnje istraživanje povijesti Vrgorca te za rad u novinarstvu.

Spomen Vrgorca u povelji Alfonsa V. Aragonskog iz 1454. godine

Na faksimilu stranice povelje Alfonsa V. Aragonskog, kralja Napulja, Aragonije, Sicilije, Sardinije, Korzike, Valencije i Mallorce (1396.-1458.) od 1. lipnja 1454. godine posebno smo označili spomen Vrgorca. Povelja je upućena hercegovačkom velikašu hercegu Stjepanu Vukčiću Kosači. Vrgorac se u povelji navodi kao Kosačin posjed i to u obliku “civitate Vergoran cum pertinentiis suis”, odnosno otprilike … Opširnije

Vila Auckland i vrgorski gumidigeri

Villa Auckland smještena je ispod ceste na zapadnom ulazu u Vrgorac. Izgrađena je 1928. godine novcem koji su vrgorski emigranti na Novom Zelandu zaradili kopajući smolu. Takvi kopači nazivaju se gumidigeri (eng: gum diggers). Pripada obitelji Herceg. Smola (eng. gum) se dobivala cijeđenjem iz kore Kauri stabla, autohtonog drveta Novog Zelanda. Kada bi smola dospjela … Opširnije

Muzej u Vrgorcu – sad ili nikad!

Puče Vrgorske krajine, u nastavku slijedi malo duža analiza jedne kulturne ustanove koju Vrgorac nema, a trebao bi ju imati zbog važnosti za njegov identitet. Ako ste lokalpatriot, ako vidite svoju budućnost u ovome gradu i smatrate da je kultura važna za neku zajednicu, onda je dobro da ovo pročitate. Vrgorac ima stoljetnu povijest. Iako je … Opširnije

Crkva Male Gospe u Zavojanima

Zavojane su jedno od najstarijih sela Vrgorske krajine i kontinuitet naseljenosti ovoga prostora može se pratiti sve do prapovijesti čemu svjedoče gomile posijane po zavojanskom kraju. Srednjovjekovni stanovnici Zavojana ostavili su brojne kamene stećke, ali prvi pisani spomen sela nalazimo u Kreševskoj povelji iz 1434. godine. Tijekom osmanlijske uprave u Zavojanima je zemlje posjedovao beg … Opširnije