vrgorske_admin 
Piše: Lada Franić, književnica Kao šiljak žrtvovan u masi…Kad je u Vrgorcu 1991. godine postavljen brončani spomenik Tina Ujevića, rad akademskog kipara Kažimira Hraste, javnost nije baš bila oduševljena izgledom velikoga Tina.Naime, u Zagrebu i Imotskom spomenik je nekako zaobljeniji, mekši, boemskiji, izgleda kao dobri djedica.No, je li Tin zaista bio dobri djedica ili je … Opširnije
Profesorica hrvatskoga jezika i knjižničarka Osnovne škole „Vrgorac“ Adriana Turić Erceg imenovana je zamjenicom predsjednice Komisije za osnovnoškolske knjižnice Hrvatskoga knjižničarskog društva! Ovo je predivna vijest za našu školu, a posebno Društvo prijatelja vrgorske starine gdje prof. Turić Erceg vrši dužnost tajnice. Naša vrijedna Adriana nagrađena je za svoj neumorni rad i zalaganje u struci. … Opširnije
Nakon duge i teške bolesti napustio nas je profesor matematike i fizike Mate Ožić-Bebek (1954.-2022.) iz Vrgorca, član našeg Društva, broj 10. Rođen je 1954. godine u Rašćanima. Godine 2017. otišao je u zasluženu mirovinu nakon 43 godine predavanja matematike i fizike. Prve četiri godine predavao je u imotskim Krstaticama, a nakon toga sve u … Opširnije
Svega nekoliko tjedana poslije smrti svoje supruge, akademkinje i cijenjene demografkinje Alice Wertheimer-Baletić, trećeg listopada preminuo je akademik i doktor ekonomskih znanosti Zvonimir Baletić, rođen 1936. u selu Kljenak kod Vrgorca. Već u djetinjstvu je s majkom i braćom morao u izbjeglištvo u izbjeglički logor u El Shattu, Egipat. O toj epizodi njegova života preuzeo … Opširnije
U organizaciji Turističke zajednice grada Vrgorca, na Korzu je 23. rujna, u čast lozi i kozi, održana 22. Biklijada. Društvo prijatelja vrgorske starine postavilo je štand ispred Pervanovih kuća na kojemu smo predstavili svoja dosadašnja izdanja. Osim o knjigama, s Vrgorkama i Vrgorčanima smo pričali o povijesti našega grada te našim sadašnjim i budućim projektima. … Opširnije
Vrgorac se često pogrešno uključuje u teritorij tzv. Dalmatinske zagore (dalmatinske zagore, dalmatinske Zagore). Iako je geografska odrednica dalmatinskog zagorja (kao i primorja i otočja) poznata od ranije, regija Dalmatinska zagora formirana je nakon Drugog svjetskog rata, kao izraziti kontrast brzorastućem splitskom industrijskom bazenu, od kojega se nerazvijena i depopulirajuća kopnena Dalmacija uvelike razlikovala. Međutim, … Opširnije
Nebrojene su knjige, znanstveni i popularni radovi napisani o Augustinu Tinu Ujeviću do današnjih dana. Podosta znamo i o njegovoj biografiji, a onaj dio koji se tiče Tinovih najranijih godina u Vrgorcu stigao je iz pera samog pjesnika. „Rodio sam se u Vrgorcu prije punih 46 godina, na dan 5. jula (srpnja) 1891, i nagađam … Opširnije
Tijekom austrougarske uprave u Vrgorskoj krajini izdan je određeni broj razglednica Vrgorca. Za to su uglavnom zaslužni lokalni trgovci koji su ih uključivali u prodajni asortiman svojih trgovina što je, s obzirom na popularnost slanja razglednica tada, bila logična poslovna odluka. Jedna od najpoznatijih razglednica toga doba prikazuje skupinu Vrgorčana na Pijaci oko 1912. godine … Opširnije
Franjevac i pjesnik fra Ivan Despot rođen je 19. kolovoza 1851. godine u Zaostrogu. U rodnom mjestu obukao je i fratarsku halju, a tu je bio i profesor na samostatanskom franjevačkom učilištu. Tijekom svog života bavio se književnošću i napisao nekoliko djela. Najpoznatije su mu knjige „Prve iskre“, „Put na Lovćen“, a za našu priču … Opširnije
Snimio: Jure Divić Monografija „Stoljeća vrgorskog vina i pršuta“, autora povjesničara Branka Radonića predstavljena je u Gradskom parku u Vrgorcu u petak 24. lipnja na otvaranju 5. Dana Dalmatinskog pršuta i vina. Objavilo ju je Društvo prijatelja vrgorske starine u Biblioteci djela povijesne znanosti Vrhgorska, u izdavačkoj suradnji sa Centrom za kulturu i baštinu Grada … Opširnije
Prenošenje sadržaja s ove stranice dopušteno je samo uz pravilno navođenje i citiranje izvora. Autor i urednik: Branko Radonić, prof.
Made with ❤ by Studio Idearium.
