S našim susjedima iz Gornjeg makarskog primorja (Gradac, Zaostrog, Drvenik) ponekad se sporimo oko imena brda koje nas dijeli. To brdo, inače biokovski ogranak, mi Vrgorčani nazivamo Rilić, dok gornji makarski primorci ga zovu Biokovo, odnosno, cijeli planinski lanac uzduž Makarskog primorja zovu jednim imenom – Biokovo. To je zapravo i logično, jer ako zamislimo … Opširnije
Smješten na sedlu između Zveča i Gradine s predivnim pogledom na dva polja i okolna brda, sa sačuvanim tragovima davnog življenja na ovom području, Veliki Prolog svojim izgledom i obilježjima umnogome podsjeća na Vrgorac, samo je mnogo manji. Oboma je crkva smještena na zapadnoj strani iznad koje je brdo, kroz oba mjesta prolazi Napoleonova cesta … Opširnije
El Shatt je nevjerojatna dionica vrgorske povijesti. Priča je to o nepokolebljivoj vjeri i odlučnosti čovjeka, o krajnjem odricanju za spasenje sebe i svoje obitelji, priča je to o borbi za život, borbi za pravo i pravdu protiv zla koje se tih godina nadvilo nad Vrgorsku krajinu. Trećeg travnja 1944. godine grupa od nekoliko stotina … Opširnije
Nekoliko puta smo na našoj stranici i drugim mjestima ukazivali na činjenicu da „Dalmatinska zagora“, kao regija koja objedinjuje unutrašnjost Dalmacije, u stvarnosti ne postoji. Nažalost, posredstvom dijela građanstva iz primorja, politike i medija te šutnjom znanosti, jedna od najvećih laži u modernoj Hrvatskoj se dijelom proširila i u nacionalnoj javnosti. Umjesto da se prostor … Opširnije
Prozaist, novelist, romanopisac i pjesnik Mate Raos značajna je osoba vrgorske kulture. Iako nije rođen u Vrgorcu, već u Kninu, a studij, rad i život odveli su ga u Zagreb i Split, Raos je cijeloga svoga života ostao iskonski vezan za mjesto odakle su potjecali njegovi roditelji – Vrgorac, i gdje je provodio mnogo vremena. … Opširnije
Iz vremena prije Domovinskog rata postoji vrlo malo sačuvanih filmskih zapisa Vrgorca i Vrgorčana. Većina naših građana sjeća se najpoznatijeg među njima – dokumentarca „Pod surom hridi“ koji je snimljen u šezdesetim godinama prošlog stoljeća. Međutim, tek rijetki se sjećaju jednog drugog filma, koji je na jednako uspješan način opisao Vrgorac u vremenu kada je … Opširnije
Dana 6. prosinca 2022. u 92. godini života u Vrgorcu je preminuo Slavko Andrijanić zvani Ćato pok. Marka. Slavko je davnih godina u Vrgorcu vodio danas gotovo zaboravljenu ustanovu zvanu Narodno sveučilište Vrgorac. S njime je na tu temu 2013. razgovarao Branko Radonić i objavio članak u tiskanom izdanju Vrgoračkih novina. Ispod prenosimo taj tekst. … Opširnije
Dugogodišnja plodna karijera i biografija poznatog folklorista i pisca Stjepana Banovića (1884.-1961.) dijelom dotiče i Vrgorac. Naime, u prvom desetljeću 20. stoljeća Banović je bio zaposlen na mjestu upravitelja škole Kotezi. Tada je u šetnjama kroz vrgorski kraj vidio zimzelenu biljku planiku i njezin plod maginju i o tom iskustvu 23 godine kasnije pisao u … Opširnije
Marija Raos, udana Starčević, rođena je u na Škuljima, u Vrgorcu 28. ožujka 1942. godine. Otac joj se zvao Mijo (Mišuka), a majka Stana. Imala je tri brata: Dušana, Antu-Ikicu i Miljenka. Srednju učiteljsku školu završila je u Dubrovniku. Kao učiteljica radila je u osmoljetki na Velikom Prologu. Posle nekoliko godina otišla je u Zagreb … Opširnije
Vrgorac se često pogrešno uključuje u teritorij tzv. Dalmatinske zagore (dalmatinske zagore, dalmatinske Zagore). Iako je geografska odrednica dalmatinskog zagorja (kao i primorja i otočja) poznata od ranije, regija Dalmatinska zagora formirana je nakon Drugog svjetskog rata, kao izraziti kontrast brzorastućem splitskom industrijskom bazenu, od kojega se nerazvijena i depopulirajuća kopnena Dalmacija uvelike razlikovala. Međutim, … Opširnije
Prenošenje sadržaja s ove stranice dopušteno je samo uz pravilno navođenje i citiranje izvora. Autor i urednik: Branko Radonić, prof.
Made with ❤ by Studio Idearium.
