U Vrgorcu, kod spoja Ulice Tina Ujevića i Ulice Antuna Gustava Matoša nalazi se stambeni sklop Serdarove kuće poznatiji pod imenom Elezove kuće. Nekada se sastojao od tri objekta prislonjena jedan do drugoga, izuženog pravokutnog tlocrtnog oblika s dvorištima. Od ova tri nekadašnja objekta danas su ostala sačuvana dva. Elezove kuće su divan primjer pučke … Opširnije
Razglednice Vrgorca prikazuju možda najljepše motive našega grada i važan su dio naše vrgorske kulturne baštine. Prije izrade svake razglednice, autori su pažljivo birali fotografije koje su na razglednicama prikazivali. Najljepše razglednice Vrgorca potječu otprije Drugog svjetskog rata, posebno one iz vremena austrougarske uprave. Izrađivali su ih uglavnom lokalni trgovci, a u novije vrijeme i … Opširnije
Član našega Društva Igor Majstrović javio nam se sa vrha dragljanske Gradine. Radi se o nekadašnjoj utvrdi smještenoj iznad Dragljana, na nadmorskoj visini od 493 metra. Iako nedovoljno poznata lokalnoj javnosti, Igor ističe da je i ova utvrda, kao i ona vrgorska, podignuta u srednjem vijeku i služila je kao promatračnica za nadzor doline i … Opširnije
Sprovodna povorka Vinka Domandžića 1962. godine (arhiv M. Šalinović/Vrgorac nekad) Izgradnjom nove mrtvačnice na Žbarama i promjenom organizacije ispraćaja, Vrgorac je već desetljeće i pol zakinut za svoj stari običaj sprovodne povorke preko Pijace. Kada bi u malom Vrgorcu osoba preminula, običaj je bio da iz Župne crkve Navještenja Blažene Djevice Marije nakon obreda krene … Opširnije
Član našega Društva i nekadašnji dopisnik Slobodne Dalmacije Igor Majstrović javio nam se s predjela Sedra iznad Dragljana, lokacije na kojoj je nekada bila baza Hidroelektre za potrebe izgradnje i obnove prometnica na našem području. Taj je predjel nekada bio pokriven vinovom lozom i smokvama, a prije dvadesetak godina, kada je Igor s te lokacije izvještavao za Slobodnu … Opširnije
U selu Rašćane do danas se održalo brecanje zvona, prastari paraliturgijski običaj brecanja za mrtve u Mrtvoj noći, između Svih Svetih i Dušnog dana. Kao i nebrojenih godina dosad, tako se i večeras okupili brojni Rašćanci iz sela i domovine kako bi još jednom bili dio običaja predaka. Zbog pandemije koronavirusa COVID-19 večeras neće biti … Opširnije
Na padini iznad zapadnog ulaza u Vrgorac, na rubu Ercegova sela, smještena je Kâva, sustav prikupljanja i akumulacije kišnice. Njezino ime očito nema nikakve veze s vodom, već ga vezujemo za talijansku riječ „cava“, što znači kamenolom, pa se s velikom vjerojatnošću može pretpostaviti da je prije sustava za odvodnju kišnice taj prostor služio kao … Opširnije
Obje fotografije pokazuju sprovod Vida Kapovića 1969. godine. Na ovom sprovodu grane čempresa su nosile: Ruža Magzan, Sofija Franić, Anđa Ćulav i Manda Nizić. Prvi svećenik je fra Vjeko Vrčić, dok nam drugi u fratarskom habitu nije poznat. (izvor: Vrgorac nekad) Stari Vrgorac ponosio se svojim originalnim narodnim običajima, a od kojih su tek rijetki … Opširnije
Industrijska baština Vrgorca potpuno je zanemarena i, što je još gore, zaboravljena u našemu gradu, a nepoznata izvan njega. Police cijelog jednog muzeja mogle bi se napuniti primjerima artikala trikotaže i galanterije poduzeća “Braća Rakić”, kristala i stakla “Dalmacijakristala”, ambalažama Mesne industrije “Braća Pivac” te proizvodima i ambažalama Duhanske stanice, Vinarije i drugih industrijskih pogona … Opširnije
Krajem 15. stoljeća osmanlijska vojska osvaja Gorsku župu, srednjovjekovnu prethodnicu Vrgorske krajine, a zajedno sa njom i Vrgorac. Za razliku od brojnih drugih tvrđava koje su Osmanlije nakon osvajanja napustile jer im nisu trebale, Vrgorac su zadržali, pretvorili ga u nahiju (nešto poput općine) i uklopili u svoje obrambene sustave prema mletačkim interesima na Jadranu. … Opširnije
Prenošenje sadržaja s ove stranice dopušteno je samo uz pravilno navođenje i citiranje izvora. Autor i urednik: Branko Radonić, prof.
Made with ❤ by Studio Idearium.
