Baština i starina

Pojam „nematerijalna kulturna baština“ Ministarstvo kulture definira kao „prakse, predstave, izraze, znanje, vještine, kao i instrumente, predmete, rukotvorine i kulturne prostore koji su povezani s

U selu Kotezi, podno zaselka Radići smještena je kapelica Svetoga Ante Pustinjaka. Teritorijalno potpada pod katoličku župu Vrgorac. Duga je 3,80, a široka 3,70 metara.

U vrgorskom selu Zavojane, podno zaselka Ančići nalazi se zidani bunar zvan „Lokva“. Izgradili su ga mještani još prije Drugog svjetskog rata u vječnoj potrazi

Dizdarevića kula u Vrgorcu, najveća je od sačuvanih stambeno-fortifikacijskih kula iz vremena osmanlijske uprave na našemu području u 16. i 17. stoljeću. U vrijeme mletačke

Župna crkva Navještenja Blažene Djevice Marije u Vrgorcu smještena je na brežuljku iznad zapadnog ulaza u Vrgorac. S prekidima je građena od 1913. do 1921.

Na brežuljku iznad Dragljana, u skrovitom šumarku smještena je mjesna crkva Svetoga Ante Padovanskoga. Izgrađena je sredinom 18. stoljeća, a godine 1779. makarski biskup Fabijan

Na ovoj panoramskoj fotografiji Vrgorca označili smo starinu, odnosno najvažniju materijalnu kulturnu baštinu Vrgorca koja vrlo lijepo dočarava bogatstvo naše lokalne povijesti i kulture. Uglavnom

Zavojane su jedno od najstarijih sela Vrgorske krajine i kontinuitet naseljenosti ovoga prostora može se pratiti sve do prapovijesti čemu svjedoče gomile posijane po zavojanskom

U raspravama o potrebi osnivanja vrgorskog muzeja u posljednje vrijeme imali smo prilike čuti „argumente“ da ako bi i osnovali muzej, ne bi imali što