
Vergolas i Zlatarica Vrgorska
Predivna je stvar kada se povijest Vrgorske krajine koristi u radu naših poljoprivrednika, i to od svega srca podržavamo! U ovom slučaju se to odnosi
Predivna je stvar kada se povijest Vrgorske krajine koristi u radu naših poljoprivrednika, i to od svega srca podržavamo! U ovom slučaju se to odnosi
Žudije, čuvari Kristova groba, postoje danas u brojnim dalmatinskim katoličkim župama, pa tako i u Župi Navještenja Blažene Djevice Marije u Vrgorcu, ali s tom
Vrgorska krajina ima dugu tradiciju održavanja križnih putova u svojim župama na Veliki petak. Iako relativno nepoznata, ne samo izvan Vrgorca, već i među mlađim
Pisali smo o Gospinom plaču u Vrgorcu i buninskom pivanju, a ovdje nastavljamo pričom o jednoj staroj molitvi koja se u vrgorskom kraju molila na
Župa Navještenja Blažene Djevice Marije u Vrgorcu objavila je na svom Youtube kanalu snimku emisije Radija Biokovo iz 2006. godine o pjevanju Gospina plača u
„Vrgorac s Paklinom i paklenim vratima blista u mojoj uspomeni“, zapisao je veliki Tin Ujević. Upravo takvi blistajući dragulji često su najskriveniji, poput ovog starog
Ova 2020. godina simbolična je za grad Vrgorac koji slavi veliku okruglu 330. obljetnicu oslobođenja. Na svetkovinu svete Katarine Aleksandrijske 1690. godine Vrgorac je oslobođen
Nekada su učenici u školama bili poticani na literarno i likovno izražavanje vezano za njihovu starinu i baštinu, ponajviše lokalni govor i običaje njihovih predaka.
U selu Rašćane do danas se održalo brecanje zvona, prastari paraliturgijski običaj brecanja za mrtve u Mrtvoj noći, između Svih Svetih i Dušnog dana. Pa
Danas se u zavojanskoj župi slavi blagdan Male Gospe. U sklopu njegove proslave već se stoljećima u selu održava veliki blagdanski sajam. Jeste li znali
Gradina je izgrađena od strane srednjovjekovnih gospodara Vrgorca, ali su je Osmanlije nadogradile i prilagodile svojim potrebama. Također, nekadašnja džamija s minaretom je 1690. pretvorena
Na manjoj od dvije Pervanove kuće u Vrgorcu, objektu sa svih razglednica Pijace u posljednjih stotinu godina stoje drveni prozori, a na jednom od njih
Prenošenje sadržaja s ove stranice dopušteno je samo uz pravilno navođenje i citiranje izvora. Autor i urednik: Branko Radonić, prof.
Made with ❤ by Studio Idearium.