![](https://vrgorskestarine.hr/wp-content/uploads/2021/10/Buce.jpg)
[film] Buće
Buće, balote. Igra dalmatinskih malih mista i njihovih ljudi i danas se čuva i njeguje u vrgorskom kraju. Igraju je i stari i mladi, i
Buće, balote. Igra dalmatinskih malih mista i njihovih ljudi i danas se čuva i njeguje u vrgorskom kraju. Igraju je i stari i mladi, i
Ostalo je još svega nekoliko pletača u Umčanima, selu koje se nekada nalazilo pokraj Vrgorskog jezera, danas smještenog na rubovima našeg plodnog polja zvanog Jezero,
foto: Igor Trninić U noći na Međunarodni praznik rada – Prvi maj, mladi Vrgorčani, a u novije vrijeme povremeno i Vrgorke „kradu“, odnosno bolje rečeno
U večeri na 1. svibnja u Vrgorskoj krajini se pali PROCVIT, odnosno krijes. Radi se o prastarom običaju koji svoje podrijetlo zasigurno ima u davnim
U Vrgorcu, kod spoja Ulice Tina Ujevića i Ulice Antuna Gustava Matoša nalazi se stambeni sklop Serdarove kuće poznatiji pod imenom Elezove kuće. Nekada se
Razglednice Vrgorca prikazuju možda najljepše motive našega grada i važan su dio naše vrgorske kulturne baštine. Prije izrade svake razglednice, autori su pažljivo birali fotografije
Član našega Društva Igor Majstrović javio nam se sa vrha dragljanske Gradine. Radi se o nekadašnjoj utvrdi smještenoj iznad Dragljana, na nadmorskoj visini od 493
Sprovodna povorka Vinka Domandžića 1962. godine (arhiv M. Šalinović/Vrgorac nekad) Izgradnjom nove mrtvačnice na Žbarama i promjenom organizacije ispraćaja, Vrgorac je već desetljeće i pol
Član našega Društva i nekadašnji dopisnik Slobodne Dalmacije Igor Majstrović javio nam se s predjela Sedra iznad Dragljana, lokacije na kojoj je nekada bila baza Hidroelektre za
U selu Rašćane do danas se održalo brecanje zvona, prastari paraliturgijski običaj brecanja za mrtve u Mrtvoj noći, između Svih Svetih i Dušnog dana. Kao
Na padini iznad zapadnog ulaza u Vrgorac, na rubu Ercegova sela, smještena je Kâva, sustav prikupljanja i akumulacije kišnice. Njezino ime očito nema nikakve veze
Obje fotografije pokazuju sprovod Vida Kapovića 1969. godine. Na ovom sprovodu grane čempresa su nosile: Ruža Magzan, Sofija Franić, Anđa Ćulav i Manda Nizić. Prvi
Prenošenje sadržaja s ove stranice dopušteno je samo uz pravilno navođenje i citiranje izvora. Autor i urednik: Branko Radonić, prof.
Made with ❤ by Studio Idearium.