Zaboravljena Kâva
Na padini iznad zapadnog ulaza u Vrgorac, na rubu Ercegova sela, smještena je Kâva, sustav prikupljanja i akumulacije kišnice. Njezino ime očito nema nikakve veze
Na padini iznad zapadnog ulaza u Vrgorac, na rubu Ercegova sela, smještena je Kâva, sustav prikupljanja i akumulacije kišnice. Njezino ime očito nema nikakve veze
Obje fotografije pokazuju sprovod Vida Kapovića 1969. godine. Na ovom sprovodu grane čempresa su nosile: Ruža Magzan, Sofija Franić, Anđa Ćulav i Manda Nizić. Prvi
Industrijska baština Vrgorca potpuno je zanemarena i, što je još gore, zaboravljena u našemu gradu, a nepoznata izvan njega. Police cijelog jednog muzeja mogle bi
Krajem 15. stoljeća osmanlijska vojska osvaja Gorsku župu, srednjovjekovnu prethodnicu Vrgorske krajine, a zajedno sa njom i Vrgorac. Za razliku od brojnih drugih tvrđava koje
U našemu kraju postoji mnoštvo predivnih primjera materijalne kulturne baštine koji kao i arhivi svjedoče bogatstvu i dinamičnosti povijesti Vrgorske krajine kroz stoljeća. Poneki se
Predivna je stvar kada se povijest Vrgorske krajine koristi u radu naših poljoprivrednika, i to od svega srca podržavamo! U ovom slučaju se to odnosi
Žudije, čuvari Kristova groba, postoje danas u brojnim dalmatinskim katoličkim župama, pa tako i u Župi Navještenja Blažene Djevice Marije u Vrgorcu, ali s tom
Vrgorska krajina ima dugu tradiciju održavanja križnih putova u svojim župama na Veliki petak. Iako relativno nepoznata, ne samo izvan Vrgorca, već i među mlađim
Pisali smo o Gospinom plaču u Vrgorcu i buninskom pivanju, a ovdje nastavljamo pričom o jednoj staroj molitvi koja se u vrgorskom kraju molila na
Župa Navještenja Blažene Djevice Marije u Vrgorcu objavila je na svom Youtube kanalu snimku emisije Radija Biokovo iz 2006. godine o pjevanju Gospina plača u
„Vrgorac s Paklinom i paklenim vratima blista u mojoj uspomeni“, zapisao je veliki Tin Ujević. Upravo takvi blistajući dragulji često su najskriveniji, poput ovog starog
Ova 2020. godina simbolična je za grad Vrgorac koji slavi veliku okruglu 330. obljetnicu oslobođenja. Na svetkovinu svete Katarine Aleksandrijske 1690. godine Vrgorac je oslobođen
Prenošenje sadržaja s ove stranice dopušteno je samo uz pravilno navođenje i citiranje izvora. Autor i urednik: Branko Radonić, prof.
Made with ❤ by Studio Idearium.