Razglednice Vrgorca prikazuju možda najljepše motive našega grada i važan su dio naše vrgorske kulturne baštine. Prije izrade svake razglednice, autori su pažljivo birali fotografije
Član našega Društva Igor Majstrović javio nam se sa vrha dragljanske Gradine. Radi se o nekadašnjoj utvrdi smještenoj iznad Dragljana, na nadmorskoj visini od 493
Sprovodna povorka Vinka Domandžića 1962. godine (arhiv M. Šalinović/Vrgorac nekad) Izgradnjom nove mrtvačnice na Žbarama i promjenom organizacije ispraćaja, Vrgorac je već desetljeće i pol
Član našega Društva i nekadašnji dopisnik Slobodne Dalmacije Igor Majstrović javio nam se s predjela Sedra iznad Dragljana, lokacije na kojoj je nekada bila baza Hidroelektre za
U selu Rašćane do danas se održalo brecanje zvona, prastari paraliturgijski običaj brecanja za mrtve u Mrtvoj noći, između Svih Svetih i Dušnog dana. Kao
Na padini iznad zapadnog ulaza u Vrgorac, na rubu Ercegova sela, smještena je Kâva, sustav prikupljanja i akumulacije kišnice. Njezino ime očito nema nikakve veze
Obje fotografije pokazuju sprovod Vida Kapovića 1969. godine. Na ovom sprovodu grane čempresa su nosile: Ruža Magzan, Sofija Franić, Anđa Ćulav i Manda Nizić. Prvi
Industrijska baština Vrgorca potpuno je zanemarena i, što je još gore, zaboravljena u našemu gradu, a nepoznata izvan njega. Police cijelog jednog muzeja mogle bi
Krajem 15. stoljeća osmanlijska vojska osvaja Gorsku župu, srednjovjekovnu prethodnicu Vrgorske krajine, a zajedno sa njom i Vrgorac. Za razliku od brojnih drugih tvrđava koje
U našemu kraju postoji mnoštvo predivnih primjera materijalne kulturne baštine koji kao i arhivi svjedoče bogatstvu i dinamičnosti povijesti Vrgorske krajine kroz stoljeća. Poneki se
Predivna je stvar kada se povijest Vrgorske krajine koristi u radu naših poljoprivrednika, i to od svega srca podržavamo! U ovom slučaju se to odnosi
Žudije, čuvari Kristova groba, postoje danas u brojnim dalmatinskim katoličkim župama, pa tako i u Župi Navještenja Blažene Djevice Marije u Vrgorcu, ali s tom
Prenošenje sadržaja s ove stranice dopušteno je samo uz pravilno navođenje i citiranje izvora. Autor i urednik: Branko Radonić, prof.
Made with ❤ by Studio Idearium.
