Logoraš Dachaua i Buchenwalda Milan Radonić (1924.-1944./1945.?)

Dachau Prema dosadašnjim istraživanjima Javne ustanove Spomen područje Jasenovac u ustaškom logorskom sustavu Jasenovac tijekom Drugog svjetskog rata stradalo je šestero Vrgorčana: Ante Galić (1912. – 1943.), Ante Hrstić (1914. – 1941.), Ivan Klaričić (1916. – 1942.), Marko Radić (1903. – 1944.), Mijo Rakić (1913. – 1942.) i Matija Židić (1885. – 1945.). Te sam … Opširnije

Passe-avant konzulata Kraljevine SHS u Aucklandu izdan 1922. za Vrgorčanina Franu Martinca

Predsjednik Društva prijatelja vrgorske starine Branko Radonić je kolekcionar fotografija, razglednica, dokumenata, memorabilija i druge građe važne za povijest Vrgorske krajine. Njegova najnovija akvizicija je dokument poznat kao passe-avant – svojevrsni prethodnik moderne putovnice. Izdan je 1922. godine za 26-godišnjeg Franu Martinca iz Vrgorca i to od strane konzulata Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca u … Opširnije

Izborne liste za općinske izbore u Vrgorcu 1928. godine

Političke borbe u Vrgorcu oduvijek su bile vrlo dinamične, još od doba austrijske općine. U svakoj izbornoj kampanji tako nije nedostajalo zanimljivosti. Za ovu priliku prisjetimo se općinskih izbora iz 1928. na kojima je bilo prijavljeno čak 13 kandidacijskih listi. Svaka od tih njih imala je po 17 kandidata i 17 njihovih zamjenika. Zbog tadašnjih … Opširnije

Najvažnije ličnosti Vrgorca 1891. godine

Ukoliko želimo saznati tko je u određenom povijesnom trenutku bio značajan u sredinama poput Vrgorca, dobar alat za otkrivanje tog podatka su onovremene novine, odnosno pozdravni članci kakvi su objavljivani kada bi određeni službenik napuštao ovu sredinu. Tada bi najznačajnije ličnosti mjesta u čast tom službeniku poslale i potpisale pozdravno pismo koje bi se otiskalo … Opširnije

Biokovski dekanat

foto: Saša Peterković Biokovski dekanat je niža upravna jedinica Splitsko-makarske nadbiskupije u koju su uključene župe povijesne Vrgorske krajine: Dusina (Uznesenja Blažene Djevice Marije), Kozica (sv. Ilije, proroka), Orah (sv. Marka, evanđelista), Poljica Vrgorska (Gospe od Zdravlja), Ravča (sv. Mihovila Arkanđela), Stilja (sv. Ivana Krstitelja), Vrgorac (Navještenja Blažene Djevice Marije) i Zavojane (Rođenja Blažene Djevice … Opširnije

Gradska fontana u Vrgorcu

Gradska fontana smještena je nedaleko zgrade Osnovne škole „Vrgorac“ u Vrgorcu, a izgrađena je 1987. godine i to zahvaljujući pokojnom Mirku Rakiću iz Curavice. Bivši vojni oficir svoje je umirovljeničke dane provodio lobirajući za projekt izgradnje fontane te stuba nedaleko Doma zdravlja u Vrgorcu. Stalno je obilazio općinske ustanove i lokalne tvrtke tražeći novčanu podršku … Opširnije

Gradnja dječjeg vrtića u Vrgorcu 1978.-1979. godine

Nakon Drugog svjetskog rata u javnosti Vrgorske krajine se u više navrata raspravljalo o važnosti izgradnje vrtića. Kako su se otvarali industrijski pogoni, a život sve više modernizirao, žene više nisu bile samo domaćice već su se počele zapošljavati. Mnoge od njih su imale djecu koju je tijekom radnog vremena roditelja netko trebao čuvati. Zato … Opširnije

Zastupnici Dalmatinskog sabora za Vrgorac, Makarsku i Metković (1861.-1918.)

Dalmatinski sabor, najviše predstavničko tijelo pokrajinske autonomije u najjužnijoj hrvatskoj regiji utemeljen je Veljačkim patentom od 26. veljače 1861. godine. Djelovao je od 1861. do 1912., a formalno do 1918., odnosno raspada Austro-Ugarske. Od prvog zasjedanja 6. travnja 1861. pa do posljednjeg 24. siječnja 1912. Dalmatinski sabor je imao 44 zasjedanja. Njegove ovlasti su bile … Opširnije

Dragljanski izvor Crnogošće

U selu Dragljane, tik do Napoleonove ceste i blizu granice s Kozicom, smještena je česma starog izvorišta pitke vode zvanog Crnogošće. Narodna predaja i pojedini povijesni izvori govore o lokalitetu još u osmanlijskom razdoblju, a izvorište je uređivano tijekom francuske uprave u Dalmaciji početkom 19. stoljeća kada je građena Napoleonova cesta kroz vrgorski kraj. O … Opširnije

Crtica o Riliću

S našim susjedima iz Gornjeg makarskog primorja (Gradac, Zaostrog, Drvenik) ponekad se sporimo oko imena brda koje nas dijeli. To brdo, inače biokovski ogranak, mi Vrgorčani nazivamo Rilić, dok gornji makarski primorci ga zovu Biokovo, odnosno, cijeli planinski lanac uzduž Makarskog primorja zovu jednim imenom – Biokovo. To je zapravo i logično, jer ako zamislimo … Opširnije