vrgorska povijest

Zato što “Dalmatinska zagora” ne postoji. Naime, u mojoj borbi s vjetrenjačama po pitanju nepostojeće „Dalmatinske zagore“, leksikograf Vlaho Bogišić mi je lani skrenuo pozornost na memoare maršala Augustea Marmonta, a nedavno me podsjetio na njih. Slavni francuski maršal Auguste Marmont (1774.–1852.) bio je vojni zapovjednik Dalmacije (1805.–1809.) i guverner Ilirskih pokrajina. Gradio je ceste, … Opširnije

Novinarka Makarske kronike i Slobodne Dalmacije Dijana Turić objavila je 30. ožujka na internetskom portalu Slobodne Dalmacije tekst naslovljen “Nakon odrona na cesti Vrgorac – Makarska, prisjećamo se početaka. Krenuli su Vrgorčani 1965., bez novca i mehanizacije”. U njemu prenosi povijesni pogled na gradnju ceste na Stupici koji je predsjednik Društva prijatelja vrgorske starine Branko … Opširnije

Ovaj naočiti gospodin je moj pradid Ivan Franić sin Antin, iz roda Pavlovaca. Rođen je u Vinima 1888. godine. U godinama nakon Prvog svjetskog rata emigrirao je u Sjevernu Ameriku, gdje je 1924. snimljena ova fotografija. Vratio se doma 1926. i potom oženio moju prababu Matiju. Imali su sina Gojku (moj did) i kćer Mandu. … Opširnije

Na inicijativu austrijskog namjesnika u Dalmaciji Wernera Vettera von Lilienberga 1832. u Zadru je osnovan Nacionalni muzej provincije Dalmacije. Namjesnik je tada uputio poziv okružnim poglavarima i i biskupima da na svom području prikupljaju razne povijesne i arheološke predmete za fundus novoga muzeja. Lilienberg je također naložio da se imena svakog donatora navedu u listu … Opširnije

Središna obavještajna agencija (CIA) Sjedinjenih Američkih Država je pod pritiskom suda 2017. godine objavila 800.000 svojih starih dokumenata datiranih od Drugog svjetskog rata do 1990. godine. Među svim tim dokumentima nalazi se i jedan datiran na 29. svibnja 1947. godine u kojemu se Agencija bavi jugoslavenskim lukama, industrijom, električnom mrežom, mostovima, rudnicima i slično. U … Opširnije

Vrgorska krajina[1] s centrom u Vrgorcu je prostorno-geografska, povijesna i administrativna[2] cjelina smještena u Dalmaciji[3] između Makarskog primorja i granice s Bosnom i Hercegovinom. Taj smještaj omogućio je u prošlosti izrastanje Vrgorca u manje trgovačko-sajamsko središte na sjecištu putova, istovremeno i stratešku graničnu predstražu između carstava i interesnih zona. Sjevernije se pruža Imotska krajina, a … Opširnije

U splitskom listu „Dan“ objavljen je 1905. nepotpisani članak na temu žalosnog stanja putova u Vrgorskoj krajini. Autor iskreno žali stanovništvo, a vrlo je kritičan prema njegovim političkim predstavnicima. Tekst prenosimo u cijelosti, u originalu. Vrgorska krajina. Uzeo sam žalostan pero, da koju rečem o toj krajini, koja je na me žalostan utisak ostavila, kada … Opširnije

Dachau Prema dosadašnjim istraživanjima Javne ustanove Spomen područje Jasenovac u ustaškom logorskom sustavu Jasenovac tijekom Drugog svjetskog rata stradalo je šestero Vrgorčana: Ante Galić (1912. – 1943.), Ante Hrstić (1914. – 1941.), Ivan Klaričić (1916. – 1942.), Marko Radić (1903. – 1944.), Mijo Rakić (1913. – 1942.) i Matija Židić (1885. – 1945.). Te sam … Opširnije

Političke borbe u Vrgorcu oduvijek su bile vrlo dinamične, još od doba austrijske općine. U svakoj izbornoj kampanji tako nije nedostajalo zanimljivosti. Za ovu priliku prisjetimo se općinskih izbora iz 1928. na kojima je bilo prijavljeno čak 13 kandidacijskih listi. Svaka od tih njih imala je po 17 kandidata i 17 njihovih zamjenika. Zbog tadašnjih … Opširnije