Tragom vrgorske obitelji Musanić

U Vrgorcu je prošli tjedan boravila gospođa Dijana Rebrina iz Zagreba i pritom obišla dvije lokacije koje su važne za povijest njezine obitelji. Ali krenimo ispočetka. Prije nešto više od dvije godine počeo sam istraživati povijest obitelji Musanić. Oni su ogranak stare vrgorske obitelji Mušan koja se još od 19. stoljeća naziva Musanićima. Putem interneta … Opširnije

Influencer dalmatinske povijesti i kulture Igor Goleš posjetio Vrgorac

Influencer dalmatinske povijesti i kulture Igor Goleš iz Splita posjetio je u petak 31. siječnja Vrgorac. U društvu predsjednika Društva prijatelja vrgorske starine Branka Radonića obišao je Pijacu, Korzo, Gradski park, okoliš župne crkve, vilu Auckland, potom spomenik Tinu Ujeviću te vrgorske osmanlijske kule – Cukarinovićevu, Šabićevu, Dizdarevićevu i Muminovu. Tom prilikom je i snimao … Opširnije

Gospin medaljon iz 19. stoljeća pronađen u zidu štale u Draževitićima

Dobili smo iz sela Draževitići sliku medaljona čudotvorne Gospe, napisan na starohrvatskom iz sredine 19. stoljeća. Pronađena je u zidu štale koja je izgrađena u drugoj Jugoslaviji, a ovakve medaljone izrađivali su franjevci iz Bosne. Kako nam javljaju, na jednom lokalitetu na Kupresu otkriveno je groblje koje seže od srednjeg vijeka do 19. stoljeća, gdje … Opširnije

Donacija Marka Polića Nacionalnom muzeju provincije Dalmacije 1833. godine

Na inicijativu austrijskog namjesnika u Dalmaciji Wernera Vettera von Lilienberga 1832. u Zadru je osnovan Nacionalni muzej provincije Dalmacije. Namjesnik je tada uputio poziv okružnim poglavarima i i biskupima da na svom području prikupljaju razne povijesne i arheološke predmete za fundus novoga muzeja. Lilienberg je također naložio da se imena svakog donatora navedu u listu … Opširnije

Rudnik Paklina u jednom dokumentu CIA-e

Središna obavještajna agencija (CIA) Sjedinjenih Američkih Država je pod pritiskom suda 2017. godine objavila 800.000 svojih starih dokumenata datiranih od Drugog svjetskog rata do 1990. godine. Među svim tim dokumentima nalazi se i jedan datiran na 29. svibnja 1947. godine u kojemu se Agencija bavi jugoslavenskim lukama, industrijom, električnom mrežom, mostovima, rudnicima i slično. U … Opširnije

2024. godina je bila rekordna za Društvo prijatelja vrgorske starine

Bila je ovo rekordna godina za Društvo prijatelja vrgorske starine, u svakom pogledu! Tijekom 2024. zabilježili smo preko 60 aktivnosti. Javnosti smo predali dvije nove knjige, tako da sada imamo ukupno 6 knjiga i 2 izložbena kataloga u našoj nakladi. Održali smo 15 predstavljanja naših dosadašnjih izdanja, od čega deset knjige „El Shatt – Dalmatinci … Opširnije

Objavljen prvi citat knjige ‘El Shatt – Dalmatinci u pustinji’ u znanstvenom radu

Na kraju godine u kojoj je u javnost izašla knjiga “El Shatt – Dalmatinci u pustinji” autora Branka Radonića, stigla je jedna lijepa vijest. Knjiga je dobila svoj prvi citat u znanstvenom radu! Radi se o znanstvenom radu naslovljenom “Otočne procesije kao ritualne reprodukcije zajedničkih temporalnosti: hvarska pasionska procesija (Za križen) i rapska marijanska procesija … Opširnije

11. Bakalar na Badnjak

Čak 330 porcija najjukusnijeg bakalara planulo je u čas na 11. izdanju Bakalara na Badnjak u organizaciji Društva prijatelja vrgorske starine. Naše članice, tajnica Adriana Turić Erceg i Ivana Beus dijelile su bakalar svim zainteresiranim Vrgorčanima, a bilo ih je ove godine mnogo, ispred prostorija naše udruge u Domu svete Katarine na Pijaci u Vrgorcu. … Opširnije

Vrgorac na fejsu svoju povist piše

Izašao je časopis ‘Premium Dalmacija’ za 2024. godinu, prilog ‘Slobodne Dalmacije’ na 140 stranica. Časopis prati značajne događaje, procese i pojedince u Dalmaciji kroz proteklu godinu. U njemu je objavljen i članak o predsjedniku Društva prijatelja vrgorske starine Branku Radoniću naslovljen „Vrgorac na fejsu svoju povist piše“ autora Mladena Nejašmića. Prenosimo ga u cijelosti. Branko … Opširnije

Stari egipatski novac iz Draževitića

Iz Draževitića smo dobili sliku kovanice egipatske valute pijaster. Ovaj primjerak potječe iz 1937. godine, odnosno 1356. godine hidžre, na naličju je lik kralja Faruka I., a na poleđini piše Egipatsko kraljevstvo. Debljina kovanice je 1,3 milimetra, a promjer 26 milimetara. Mase je 7 grama srebra. Nije tajna kako je egipatski novac dospio u Draževitiće. … Opširnije