Gradski park u Vrgorcu formiran je krajem 19. stoljeća i radi se o jedinstvenoj zelenoj oazi u Dalmaciji. U pogledu kulturne baštine on je za Vrgorac u odnosu prema drugim sredinama ono što bi se zvalo komparativnom prednošću. Izgrađen je novcem austrijskog duhanskog monopola, kao dio kompleksa koji čine zgrada Režije i dva predivna duhanska … Opširnije
U rujnu prošle godine, u zgradi stare škole u Rašćanima, predstavili smo knjigu “Kronaka Pučke škole Rašćane 1926.–1941.”, čime smo od zaborava sačuvali vrijedan povijesni izvor koji značajno obogaćuje dosad poznatu povijest Rašćana između dvaju svjetskih ratova, osobito u pogledu razvoja lokalnog školstva. Mjesni odbor Rašćane, predvođen Matkom Bašićem, potpredsjednikom Društva prijatelja vrgorske starine, već … Opširnije
Donosimo vam jedan zanimljivi novinski članak, objavljen u beogradskom dnevniku „Vreme“ 1937. godine. Radi se o jednom od najzanimljivijih novinskih članaka na temu vrgorske kulturne baštine. Kratko i informativno opisuje procesiju na Veliki petak u Vrgorcu prije 88 godina i izuzetno je vrijedan za nematerijalnu baštinu Vrgorske krajine. Objavljen je originalno na ćirilici i srpskom … Opširnije
U sklopu naših aktivnosti dosad smo istraživali i pisali o Gradini i turskim kulama, austrougarskom perivoju i Režiji, groblju na Žbarama, akumulaciji Kâvi, vili Auckland, crkvama i kapelicama te drugim primjerima očuvane materijalne kulturne baštine Vrgorca i Vrgorske krajine. Ali dosad se nismo bavili jednom predivnom zgradom u središnjem dijelu Vrgorca koja obično lako prođe … Opširnije
U organizaciji Društva prijatelja vrgorske starine, u Vrgorcu je u srijedu 14. svibnja održano predstavljanje knjige Hrvati u Burskom ratu – Južna Afrika 1899.–1902. autora Zvonimira Navale. Događaj je upriličen u čast uspomene na Vrgorčanina i burskog ratnika Ulderika Franića (1871.–1900.). Autor knjige, Zvonimir Navala – kalifornijski istraživač i povjesničar koji je više od dva … Opširnije
Društvo prijatelja vrgorske starine s radošću vas poziva na predstavljanje knjige „Hrvati u Burskom ratu – Južna Afrika 1899.–1902.“ autora Zvonimira Navale, u čast uspomene na Vrgorčanina i burskog ratnika Ulderika Franića (1871.–1900.). Događaj će se održati u galeriji Društva prijatelja vrgorske starine, u Domu svete Katarine na Pijaci u Vrgorcu, u srijedu, 14. svibnja … Opširnije
U studenom 2024. godine Leksikografski zavod Miroslav Krleža iz Zagreba objavio je Leksikon utvrda Hrvatske, bogato ilustrirano izdanje o utvrdama, kaštelima, gradinama, tvrđavama i gradištima u Hrvatskoj. Na 820 stranica i 1075 članaka autori sustavno i abecedno opisuju hrvatske utvrde podignute tijekom srednjega i ranoga novog vijeka, dakle od pada Zapadnog Rimskog Carstva 476. do … Opširnije
Druga Spužarica, održana jutros na gradskoj fontani, bila je pravi domaći doživljaj koji je okupio ljubitelje vrgorske kuhinje i tradicije, od Vrgorčana do turista s Makarske Rivijere, pogotovo Podgore. Kao suorganizatori, uz Turističku zajednicu grada Vrgorca, uživali smo u organizaciji ove manifestacije koja slavi vrgorski identitet, povijest i kulturnu baštinu. Spužarica je potvrdila svoje mjesto … Opširnije
Zato što “Dalmatinska zagora” ne postoji. Naime, u mojoj borbi s vjetrenjačama po pitanju nepostojeće „Dalmatinske zagore“, leksikograf Vlaho Bogišić mi je lani skrenuo pozornost na memoare maršala Augustea Marmonta, a nedavno me podsjetio na njih. Slavni francuski maršal Auguste Marmont (1774.–1852.) bio je vojni zapovjednik Dalmacije (1805.–1809.) i guverner Ilirskih pokrajina. Gradio je ceste, … Opširnije
U travnju prošle godine mještani Rašćana, predvođeni Matkom Bašićem, predsjednikom Mjesnog odbora i potpredsjednikom Društva prijatelja vrgorske starine, postavili su repliku miljokaza 400. kilometra stare francuske i austrijske ceste stare više od 200 godina, koji se nekada nalazio ispred škole u Rašćanima. Originalni miljokaz zatrpan je 1976. tijekom rekonstrukcije ceste, no njegovo postojanje potvrđuju očuvani … Opširnije
Prenošenje sadržaja s ove stranice dopušteno je samo uz pravilno navođenje i citiranje izvora. Autor i urednik: Branko Radonić, prof.
Made with ❤ by Studio Idearium.
