
Zašto “vrgorski”, a ne “vrgorački”?
Pridjev „vrgorački“ iskrivljeni je pridjev imena Vrgorac i drugih geografskih pojmova koji u sebi nose naziv Vrgorca. Radi se o novogovoru koji se dominantno počeo

Pridjev „vrgorački“ iskrivljeni je pridjev imena Vrgorac i drugih geografskih pojmova koji u sebi nose naziv Vrgorca. Radi se o novogovoru koji se dominantno počeo

U listopadu se navršilo točno 247 godina od posjeta talijanskog putopisca i prirodoznanstvenika ALBERTA FORTISA (1741.-1803.) Vrgorskoj krajini. Njegov opis Vrgorske krajine – kraja i

Otkad postoji, vrgorsko groblje nosi samo jedno ime – Žbare (talijanski oblik Sbarre). To ime u neizmijenjenom obliku poznajemo stoljećima i povijesni izvori su po

Najsjevernije selo Vrgorske krajine – Poljica Kozička bilo je prije stotinjak godina jedno od najmnogoljudnijih naselja našega kraja. Tako je popis stanovništva iz 1910. godine

Vrgorski rudnik asfalta „Paklina“, za kojega je još Alberto Fortis zapisao da je radio prije nego je „mletačko oružje osvojilo ovaj kraj“, s Vrgorcem je

Nema tko u Vrgorcu nije čuo za Gradski puhački orkestar „Ljudevit Bačić“. A znate li tko je bio Ljudevit Bačić i po čemu je zadužio

“Varoški trgovci, obrtnici i zanatnici dužni su danju držati dovoljno čiste vode pred vratima svojih dućana, ili radionica za lokanje prolazećih pasa.” “Svako pseto, koje

Večernjim programom za najširu publiku, u Vrgorcu je 14. svibnja 1934. godine svečano proslavljen Majčin dan. Učenici Građanske škole Vrgorac održali su u Sokolskom domu

Međunarodni praznik rada, kolokvijalno poznat kao Prvi maj, obilježava se u svijetu u spomen na velike radničke prosvjete održane u američkom gradu Chicagu 1. svibnja

Godine 1924. u Vrgorcu je osnovano “Udruženje sadioca duhana u makarskom i metkovskom političkom kotaru”. Udruženje je imalo sjedište u Vrgorcu, a osnovano je na

Znate li tko je Ivan Martinac? Čitajući ovo pitanje vjerojatno će vam kroz glavu proći svi vrgorski Martinci koje ste nekad poznavali ili ih poznajete

Znate li da se u Vrgorcu sadio pamuk? Doduše radilo se to eksperimentalno, u godinama nakon Drugog svjetskog rata kada se na različite načine pokušavalo
Prenošenje sadržaja s ove stranice dopušteno je samo uz pravilno navođenje i citiranje izvora. Autor i urednik: Branko Radonić, prof.






Made with ❤ by Studio Idearium.