Nekada su učenici u školama bili poticani na literarno i likovno izražavanje vezano za njihovu starinu i baštinu, ponajviše lokalni govor i običaje njihovih predaka.
Otkad postoji, vrgorsko groblje nosi samo jedno ime – Žbare (talijanski oblik Sbarre). To ime u neizmijenjenom obliku poznajemo stoljećima i povijesni izvori su po
U selu Rašćane do danas se održalo brecanje zvona, prastari paraliturgijski običaj brecanja za mrtve u Mrtvoj noći, između Svih Svetih i Dušnog dana. Pa
Danas se u zavojanskoj župi slavi blagdan Male Gospe. U sklopu njegove proslave već se stoljećima u selu održava veliki blagdanski sajam. Jeste li znali
Gradina je izgrađena od strane srednjovjekovnih gospodara Vrgorca, ali su je Osmanlije nadogradile i prilagodile svojim potrebama. Također, nekadašnja džamija s minaretom je 1690. pretvorena
Na manjoj od dvije Pervanove kuće u Vrgorcu, objektu sa svih razglednica Pijace u posljednjih stotinu godina stoje drveni prozori, a na jednom od njih
Ima u našemu gradu nekoliko predivnih kuća koje dočaravaju građanski štih Vrgorca u vremenima između dva svjetska rata. Jedna od takvih je svakako Jelavića kuća
Grupa vjernika i poštovatelja starine vrgorske župe jutros je pohodila Križni put starim putovima kroz Buninu. Nekolicina vjernika starijih Vrgorčana, ali i mlađih zaljubljenika u
Svega se lipoga nađe u arhivima diljem Hrvatske i inozemstva. Ali srce nam posebno zaigra kada naiđemo na dokument s pečatom naše stare vrgorske općine
Utvrda Gradina, nekad zvana Grad, iznad Vrgorca, pripada lancu utvrda u unutrašnjosti Dalmacije smještenih uz liniju važnih prometnih pravaca koji su još od prapovijesnih vremena
Na molbu nekolicine mještana Koteza, Društvo prijatelja vrgorske starine je kod nadležnog Konzervatorskog odjela Imotski 16. listopada 2018. iniciralo potrebu zaštite kapelice Svetoga Ante Pustinjaka
U zavojanskom predjelu Kasaba, iznad današnjeg zaselka Ančići stoji ruševna i u bršljan zarasla vjekovna kula koja je u vrijeme Osmanlija pripadala Cukarinovićima, jednoj od
Prenošenje sadržaja s ove stranice dopušteno je samo uz pravilno navođenje i citiranje izvora. Autor i urednik: Branko Radonić, prof.
Made with ❤ by Studio Idearium.
