Nakon Drugog svjetskog rata u javnosti Vrgorske krajine se u više navrata raspravljalo o važnosti izgradnje vrtića. Kako su se otvarali industrijski pogoni, a život
Dalmatinski sabor, najviše predstavničko tijelo pokrajinske autonomije u najjužnijoj hrvatskoj regiji utemeljen je Veljačkim patentom od 26. veljače 1861. godine. Djelovao je od 1861. do
U selu Dragljane, tik do Napoleonove ceste i blizu granice s Kozicom, smještena je česma starog izvorišta pitke vode zvanog Crnogošće. Narodna predaja i pojedini
S našim susjedima iz Gornjeg makarskog primorja (Gradac, Zaostrog, Drvenik) ponekad se sporimo oko imena brda koje nas dijeli. To brdo, inače biokovski ogranak, mi
Smješten na sedlu između Zveča i Gradine s predivnim pogledom na dva polja i okolna brda, sa sačuvanim tragovima davnog življenja na ovom području, Veliki
El Shatt je nevjerojatna dionica vrgorske povijesti. Priča je to o nepokolebljivoj vjeri i odlučnosti čovjeka, o krajnjem odricanju za spasenje sebe i svoje obitelji,
Nekoliko puta smo na našoj stranici i drugim mjestima ukazivali na činjenicu da „Dalmatinska zagora“, kao regija koja objedinjuje unutrašnjost Dalmacije, u stvarnosti ne postoji.
Prozaist, novelist, romanopisac i pjesnik Mate Raos značajna je osoba vrgorske kulture. Iako nije rođen u Vrgorcu, već u Kninu, a studij, rad i život
Iz vremena prije Domovinskog rata postoji vrlo malo sačuvanih filmskih zapisa Vrgorca i Vrgorčana. Većina naših građana sjeća se najpoznatijeg među njima – dokumentarca „Pod
Dana 6. prosinca 2022. u 92. godini života u Vrgorcu je preminuo Slavko Andrijanić zvani Ćato pok. Marka. Slavko je davnih godina u Vrgorcu vodio
Dugogodišnja plodna karijera i biografija poznatog folklorista i pisca Stjepana Banovića (1884.-1961.) dijelom dotiče i Vrgorac. Naime, u prvom desetljeću 20. stoljeća Banović je bio
Marija Raos, udana Starčević, rođena je u na Škuljima, u Vrgorcu 28. ožujka 1942. godine. Otac joj se zvao Mijo (Mišuka), a majka Stana. Imala
Prenošenje sadržaja s ove stranice dopušteno je samo uz pravilno navođenje i citiranje izvora. Autor i urednik: Branko Radonić, prof.
Made with ❤ by Studio Idearium.
