Nekoliko puta smo na našoj stranici i drugim mjestima ukazivali na činjenicu da „Dalmatinska zagora“, kao regija koja objedinjuje unutrašnjost Dalmacije, u stvarnosti ne postoji.
Prozaist, novelist, romanopisac i pjesnik Mate Raos značajna je osoba vrgorske kulture. Iako nije rođen u Vrgorcu, već u Kninu, a studij, rad i život
Iz vremena prije Domovinskog rata postoji vrlo malo sačuvanih filmskih zapisa Vrgorca i Vrgorčana. Većina naših građana sjeća se najpoznatijeg među njima – dokumentarca „Pod
Dana 6. prosinca 2022. u 92. godini života u Vrgorcu je preminuo Slavko Andrijanić zvani Ćato pok. Marka. Slavko je davnih godina u Vrgorcu vodio
Dugogodišnja plodna karijera i biografija poznatog folklorista i pisca Stjepana Banovića (1884.-1961.) dijelom dotiče i Vrgorac. Naime, u prvom desetljeću 20. stoljeća Banović je bio
Marija Raos, udana Starčević, rođena je u na Škuljima, u Vrgorcu 28. ožujka 1942. godine. Otac joj se zvao Mijo (Mišuka), a majka Stana. Imala
Vrgorac se često pogrešno uključuje u teritorij tzv. Dalmatinske zagore (dalmatinske zagore, dalmatinske Zagore). Iako je geografska odrednica dalmatinskog zagorja (kao i primorja i otočja)
Nebrojene su knjige, znanstveni i popularni radovi napisani o Augustinu Tinu Ujeviću do današnjih dana. Podosta znamo i o njegovoj biografiji, a onaj dio koji
Franjevac i pjesnik fra Ivan Despot rođen je 19. kolovoza 1851. godine u Zaostrogu. U rodnom mjestu obukao je i fratarsku halju, a tu je
Prvi gimnazijalci u Vrgorcu (izvor: Ivo Klinac) U socijalističkom razdoblju tri su događaja imala dugoročni utjecaj na razvoj Vrgorca. Na prvom mjestu tu je obrana
U nebrojenim povijesnim izvorima nastalima od srednjeg vijeka naovamo koje smo dosad konzultirali a da se tiču Vrgorca i Vrgorske krajine, kao i srodnoj literaturi,
Zdravstvena stanica Vrgorac, vjerojatno 60-ih godina 20. stoljeća (izvor: Vrgorac nekad) Neadekvatna zdravstvena skrb građana na području općine Vrgorac i susjednih sela nakon Drugog svjetskog
Prenošenje sadržaja s ove stranice dopušteno je samo uz pravilno navođenje i citiranje izvora. Autor i urednik: Branko Radonić, prof.
Made with ❤ by Studio Idearium.
