Pod egidom napretka u posljednjih 60 godina u Vrgorcu je uništena gotovo sva materijalna kulturna baština. Posljednja žrtva su kamene stube ispred ulaza u podrum
Veliki petak – tradicionalni sajam u Vrgorcu. Nije to slučajnost, nekadašnji veliki Put Križa po Bunini koji je okupljao brojne hodočasnike iz cijele Vrgorske krajine,
Izvor fotografije: Morski.hr Puž vinogradar, u našemu kraju poznat kao spȗž (množina spúži, genitiv spúžā), gastronomska je delicija koja se stoljećima konzumira u Vrgorskoj krajini.
Mačkare u Vrgorcu 1961. godine (izvor: Vrgorac nekad) Mačkare već stoljećima zauzimaju važno mjesto u nematerijalnoj kulturnoj baštini Vrgorca, obuhvaćajući sudjelovanje kako odraslih tako i
Večeras se u Rašćanima breca zvonima. Prastari je to paraliturgijski običaj za mrtve u Mrtvoj noći, između Svih svetih i Dušnog dana koji Rašćanci održavaju
Prošle godine izdao sam knjigu „Vrgorac 1690.“ u kojoj sam, uz studiju o povijesti Vrgorca u vrijeme Morejskog rata (1684. – 1699.), objavio prijevod, transkript
Posredstvom veterinara Ive Ajdukovića iz Vrgorca, povjesničar Branko Radonić nadopunio je svoju zbirku jednim vrlo zanimljivim artefaktom. Radi se o metalnoj oznaci za psa staroj
Portal Index.hr povodom Dana Dalmatinskog pršuta i vina objavio je tri teksta o vrgorskoj hrani. Serija je započela razgovorom o Dalmatinskom pršutu s izvršnim direktorom
U selu Dragljane, tik do Napoleonove ceste i blizu granice s Kozicom, smještena je česma starog izvorišta pitke vode zvanog Crnogošće. Narodna predaja i pojedini
Dugogodišnja plodna karijera i biografija poznatog folklorista i pisca Stjepana Banovića (1884.-1961.) dijelom dotiče i Vrgorac. Naime, u prvom desetljeću 20. stoljeća Banović je bio
Vrgorke 1940. (lijevo), 30-ih godina 20. stoljeća (u sredini) i krajem 19. stoljeća (desno) Vrgorska krajina je prostorno zatvoreno područje omeđeno brdima koje se prostire
Piše: Lada Franić, književnica Kao šiljak žrtvovan u masi…Kad je u Vrgorcu 1991. godine postavljen brončani spomenik Tina Ujevića, rad akademskog kipara Kažimira Hraste, javnost
Prenošenje sadržaja s ove stranice dopušteno je samo uz pravilno navođenje i citiranje izvora. Autor i urednik: Branko Radonić, prof.
Made with ❤ by Studio Idearium.
