Ovih dana se navršava 246. obljetnica posjeta talijanskog svećenika, putopisca i prirodoznanstvenika Alberta Fortisa (1741.-1803.) Vrgorskoj krajini. Dogodilo se to tijekom njegova trećeg posjeta istočnoj obali Jadrana.
Fortis je naime na našemu području boravio od 20. do 23. listopada 1772. godine i njegov opis Vrgorske krajine – kraja i naroda, jedan je od najboljih u našoj lokalnoj povijesti. Radi se dakako o tekstovima koje je objavio u svome djelu „Viaggio in Dalmazia“ ili prevedeno „Put po Dalmaciji“ izdanom u dva sveska u Veneciji 1774. godine. Knjiga je plod putovanja u Dalmaciju koje je obavio od 1771. do 1773. godine.
Djelo je potaklo značajan interes europske intelektualne i kulturne scene željne novih znanja o nepoznatom, neobičnom i neiskvarenom, o narodima koje nije iskvarila civilizacija. Kada se shvatilo da za tako nešto ne treba odlaziti u Afriku ili Aziju, već se može pronaći i na europskom kontinentu, relativno blizu tada razvijene Europe, zanimanje za Fortisa i njegovu knjigu je značajno poraslo. Posebno je bio cijenjen prvi dio Viaggia koji se bavi običajima Morlaka u dalmatinskom zagorju, a pjesma Asanaginica, koju je zapisao Fortis, prevedena je na desetke svjetskih jezika, kao primjer koji pokazuje da su „civilizacijom neiskvareni narodi sposobni stvoriti vrhunska estetska djela.“
U svome djelu Fortis s velikim osjećajem zahvale i ganuća piše o gostoprimstvu koje je doživio tijekom boravka u kući vojvode Ante Pervana u Kokorićima, a daje i opise različitih dijelova Vrgorske krajine, od Vrgorca do Jezera. Osim tekstualnih zapisa, možda su za Vrgorac, a pogotovo za Kokoriće, najvrjedniji crteži vojvode Pervana i djevojke iz njegove kuće, koje je na Fortisov nalog naslikao njegov crtač. Inače, Fortis je preminuo na današnji dan 1803. godine u Bologni.
