Krsne slave u Vrgorskoj krajini 1912. godine

Dugogodišnja plodna karijera i biografija poznatog folklorista i pisca Stjepana Banovića (1884.-1961.) dijelom dotiče i Vrgorac. Naime, u prvom desetljeću 20. stoljeća Banović je bio zaposlen na mjestu upravitelja škole Kotezi. Tada je u šetnjama kroz vrgorski kraj vidio zimzelenu biljku planiku i njezin plod maginju i o tom iskustvu 23 godine kasnije pisao u časopisu „Priroda“, a o čemu smo već izvještavali na ovom portalu.

Međutim, Banoviću je, kao izdanku Gornjeg Makarskog primorja rodom iz Zaostroga, Vrgorac bio dobro poznato područje i njime se bavio i na drugim mjestima. Tako je 1912. godine u Glasniku Zemaljskog muzeja Bosne i Hercegovine objavio vrlo zanimljiv članak naslovljen „O porijeklu slave krsnog imena“. Iako se danas do „slave“ ili „brgulje“ drži daleko manje nego nekad, ona je u prošlosti bila od velikog značaja za katoličko stanovništvo dijelova Dalmacije, Hercegovine i Crne Gore, pa tako i za vjernike Vrgorske krajine. Kad govorimo o „slavi“, tu se ne misli na svece zaštitnike određene župe ili crkve, već zaštitnike više obitelji istoga prezimena, odnosno plemena ili komšiluka. Na spomendan svoga sveca štovatelji bi organizirali slavu koja se sastojala od misnog slavlja i neizostavnog gošćenja rodbine i prijatelja.  

Boraveći u Vrgorskoj krajini na početku 20. stoljeću, Banović je popisao brgulje u dobrom dijelu njezinih sela i plemena. Nažalost, iako neka sela i prezimena nedostaju, vrijednost ovog popisa za Vrgorsku krajinu je iznimna. Ispod ga prenosimo u cijelosti.

Vrgorac
Svi sveti: Raos, Roje[1], Galić, Borovac, Bajalo, Katavić, Miljak, Nizić, Kapović
Sveti Toma: Martinac
Sveti Mihovil: Erceg[2], Franić
Sveti Stjepan: Miletić

Banja
Sveta tri kralja: Tolić
Svi sveti: Jelavić, Cikoja

Kotezi
Svi sveti: Radić, Stanković, Radonić, Rakić, Tolić, Ivičević, Dujmović, Mušan, Zaro[3]

Kokorići
Sveti Jure: Pervan (dio plemena)
Svi sveti: Bulog, Marković, Pervan

Sriduša[4]
Svi sveti: Bulog, Pervan, Katavić
Sveti Nikola: Klinac

Kljenak
Svi sveti: Nizić, Prnić, Vučak, Jurjević, Ćulav, Vuković, Bobanac
Sveta tri kralja: Bobanac

Ravča
Svi sveti: Jelavić, Nikolić, Rakić, Radomiljac, Trlin, Matković, Pranić, Jović
Sveti Ivan: Vegar

Višnjica
Svi sveti: Radić, Rakić

Dragljane
Sveti Mihovil: Majstrović, Jović, Vujčić, Vuleta
Sveti Ivan božićni: Jelaš, Vuković, Radalj

Zavojane
Svi sveti: Pivac, Suvaljko, Kardum, Marinović, Matković, Jukić, Perić, Beus, Čović, Zekuljić, Ajduk, Božić, Vuković, Čepo, Buklijaš
Sveti Nikola: Ančić
Sveti Luka: Božić
Sveti Ivan božićni: Divić, Bajto, Židić
Sveti Stjepan Prvomučenik: Baletić

Kozica
Svi sveti: Vuletić, Jujnović, Pavić, Vekić
Sveti Luka: Antunović
Krstvodan: Katić, Ravlić, Maras, Begović, Miočević, Štulić
Sveti Mihovil: Glavaš
Sveta tri kralja: Bušelić

Pripremio: Branko Radonić


[1] Trgovac Jakov Roje doselio je u Vrgorac krajem 19. stoljeća i na Pijaci izgradio kuću i otvorio trgovinu.

[2] U Batinićevom popisu navodi se „Herceg“, ali misli se na prezime Erceg u vrgorskom komšiluku Ercegovo selo. Iako je tada u Vrgorcu postojala i obitelj Herceg, ona je nastala od Ercega.

[3] Prezime Zaro je postojalo u Vrgorcu nakon što je jedan njegov nositelj doselio s Paga i oženio se ženom iz roda Mušan.

[4] Sriduša se na Batinićevom popisu nalazi odvojeno od Kokorića.

Ostavite komentar

o društvu

Društvo prijatelja vrgorske starine je udruga građana, prva organizacija ovakve vrste u Vrgorcu, osnovana radi sveobuhvatnog promišljanja i aktivnog djelovanja na istraživanju povijesti, skupljanju povijesnih izvora, zaštiti materijalne i nematerijalne kulturne baštine i očuvanju lokalnog kulturnog identiteta Vrgorske krajine. Društvo svojim aktivnostima potiče na osnivanje stručno-znanstvenih i istraživačkih ustanova (arhiv, muzej, institut…) ili njihovih podružnica na području Vrgorca koje će sustavno djelovati sa istim ciljevima.

O PORTALU

Portal Vrgorskestarine.hr pokrenut je radi informiranja javnosti o aktivnostima Društva prijatelja vrgorske starine, a pogotovo za popularizaciju povijesne znanosti i neistražene lokalne povijesti Vrgorca. Portal je u cijelosti volonterski projekt.

Prenošenje sadržaja s ove stranice dopušteno je samo uz pravilno navođenje i citiranje izvora.

Autor i urednik: Branko Radonić, prof.

pratite nas

OSTALI PROJEKTI UREDNIKA

najnovije vijesti

OSTANITE U TIJEKU S AKTIVNOSTIMA DRUŠTVA

Izjava o privatnosti – tekst