foto: Saša Peterković
Biokovski dekanat je niža upravna jedinica Splitsko-makarske nadbiskupije u koju su uključene župe povijesne Vrgorske krajine: Dusina (Uznesenja Blažene Djevice Marije), Kozica (sv. Ilije, proroka), Orah (sv. Marka, evanđelista), Poljica Vrgorska (Gospe od Zdravlja), Ravča (sv. Mihovila Arkanđela), Stilja (sv. Ivana Krstitelja), Vrgorac (Navještenja Blažene Djevice Marije) i Zavojane (Rođenja Blažene Djevice Marije). Župa Rašćane (sv. Mihovila Arkanđela) nije dio povijesne Vrgorske krajine, ali njezin veći dio jest u sklopu Grada Vrgorca. Izvan područja Vrgorske krajine i Grada Vrgorca, u sklopu Biokovskog dekanata su i župa Staševica (sv. Anastazija, solinskog mučenika) koja spada pod Grad Ploče i župa Župa Biokovska (sv. Ivana Krstitelja) koja je dio Općine Zagvozd.
Kod Biokovskog dekanata je zanimljivo što on ne prati niti županijske, niti gradske i općinske niti povijesne granice graničnih krajina. Crkvena administrativna podjela je po tome pitanju autonomna, sve u skladu sa potrebama i mogućnostima crkvene organizacije u ovome području.
Biokovski dekanat je osnovan 1954. godine. Njegove župe su dotad bile u sklopu tri različita dekanata. Tako je osam vrgorskih župa do 1954. pripadalo Makarskom dekanatu, Rašćane i Župa pripadale su Imotskom dekanatu, a Staševica (Pasičina) Neretvanskom dekanatu.
Osnovni razlozi osnivanja posebnog Biokovskog dekanata leže u lošoj prometnoj povezanosti Vrgorske krajine s Makarskim primorjem, te prema tome lošoj povezanosti svećenika s obje strane Biokova i Rilića. Biokovski dekanat graniči s makarskim, imotskim i neretvanskim dekanatom. Službeno sjedište dekanata ne postoji, odnosno sjedište je u župi u kojoj župnikuje aktualni dekan.
Prvi dekan je bio župnik Ravče don Ljubomir Madunić (1954.-1955.), a nakon njega don Danko Vlašić, također župnik Ravče. Od njega pa do 2023. dekani su bili: don Kajo Marović (Orah), fra Ivan Glibotić (Vrgorac), don Ante Dukić (Župa Biokovska), fra Vjeko Vrčić (Vrgorac), don Stjepan Barišić (Dusina), don Mladen Margeta (Dusina), fra Petar Vrljičak (Vrgorac), don Davor Bilandžić (Dusina), fra Vinko Prlić (Staševica), fra Ivica Omazić (Vrgorac) i fra Josip Repeša (Vrgorac).
Branko Radonić
