Član našega Društva Igor Majstrović javio nam se sa vrha dragljanske Gradine. Radi se o nekadašnjoj utvrdi smještenoj iznad Dragljana, na nadmorskoj visini od 493 metra. Iako nedovoljno poznata lokalnoj javnosti, Igor ističe da je i ova utvrda, kao i ona vrgorska, podignuta u srednjem vijeku i služila je kao promatračnica za nadzor doline i puta prema Vrgorcu. Imala je i stalnu stražarsku posadu. Je li ova strateška lokacija korištena i prije srednjeg vijeka nemoguće je reći bez dodatnih arheoloških istraživanja.
– U zapisima je zanimljivo pročitati da se taj vrh s utvrdom zvao i „gospotsko šetalište“ i tu su nekada davno pronađeni predmeti izrađeni od zlata. Utvrda je izgrađena od tvrdoga mazetijala, tucanika i nekakvog vezivnog materijala, kaže Igor. On je ranije uz pomoć šumara označio stazu do Gradine ističući da se radi o važnom objektu materijalne baštine, ne samo Dragljana već i cijele Vrgorske krajine. Zato ju je važno sačuvati i o njoj pisati i govoriti generacijama koje dolaze.
Inače, Dragljane se prvi put spominju u Kreševskoj povelji iz 1434. godine, kao i susjedna vrgorska sela. Sama Gradina je posljednji put korištena tijekom Drugog svjetskog rata kao promatračnica mještanima Dragljana. Kako su bili smješteni na samoj Napoleonovoj cesti kojom je redovito prolazila njemačka vojska, ponekad uzimajući i taoce, Dragljanci su svako njihovo približavanje mogli vidjeti s Gradine i na vrijeme se skloniti u brda.
Branko Radonić
