Vrgorska povijest

Zato što “Dalmatinska zagora” ne postoji. Naime, u mojoj borbi s vjetrenjačama po pitanju nepostojeće „Dalmatinske zagore“, leksikograf Vlaho Bogišić mi je lani skrenuo pozornost

Novinarka Makarske kronike i Slobodne Dalmacije Dijana Turić objavila je 30. ožujka na internetskom portalu Slobodne Dalmacije tekst naslovljen “Nakon odrona na cesti Vrgorac –

Ovaj naočiti gospodin je moj pradid Ivan Franić sin Antin, iz roda Pavlovaca. Rođen je u Vinima 1888. godine. U godinama nakon Prvog svjetskog rata

Na inicijativu austrijskog namjesnika u Dalmaciji Wernera Vettera von Lilienberga 1832. u Zadru je osnovan Nacionalni muzej provincije Dalmacije. Namjesnik je tada uputio poziv okružnim

Središna obavještajna agencija (CIA) Sjedinjenih Američkih Država je pod pritiskom suda 2017. godine objavila 800.000 svojih starih dokumenata datiranih od Drugog svjetskog rata do 1990.

Vrgorska krajina[1] s centrom u Vrgorcu je prostorno-geografska, povijesna i administrativna[2] cjelina smještena u Dalmaciji[3] između Makarskog primorja i granice s Bosnom i Hercegovinom. Taj

U splitskom listu „Dan“ objavljen je 1905. nepotpisani članak na temu žalosnog stanja putova u Vrgorskoj krajini. Autor iskreno žali stanovništvo, a vrlo je kritičan

Dachau Prema dosadašnjim istraživanjima Javne ustanove Spomen područje Jasenovac u ustaškom logorskom sustavu Jasenovac tijekom Drugog svjetskog rata stradalo je šestero Vrgorčana: Ante Galić (1912.

Političke borbe u Vrgorcu oduvijek su bile vrlo dinamične, još od doba austrijske općine. U svakoj izbornoj kampanji tako nije nedostajalo zanimljivosti. Za ovu priliku

Ukoliko želimo saznati tko je u određenom povijesnom trenutku bio značajan u sredinama poput Vrgorca, dobar alat za otkrivanje tog podatka su onovremene novine, odnosno

foto: Saša Peterković Biokovski dekanat je niža upravna jedinica Splitsko-makarske nadbiskupije u koju su uključene župe povijesne Vrgorske krajine: Dusina (Uznesenja Blažene Djevice Marije), Kozica