LIČNOSTI Preminuo je akademik Zvonimir Baletić (1936.-2022.)

Svega nekoliko tjedana poslije smrti svoje supruge, akademkinje i cijenjene demografkinje Alice Wertheimer-Baletić, trećeg listopada preminuo je akademik i doktor ekonomskih znanosti Zvonimir Baletić, rođen 1936. u selu Kljenak kod Vrgorca.

Već u djetinjstvu je s majkom i braćom morao u izbjeglištvo u izbjeglički logor u El Shattu, Egipat. O toj epizodi njegova života preuzeo sam Baletićevo svjedočanstvo koje će biti objavljeno u mojoj budućoj knjizi o dalmatinskom i vrgorskom zbjegu. Nakon povratka i završetka školâ izrastao je u vrhunskog znanstvenika i intelektualca kakvih je malo u Hrvatskoj. Imao je impozantnu karijeru i život i bio je jedan istaknutih hrvatskih ekonomista i jedan od najznamenitijih izdanaka Vrgorske krajine.

Više o karijeri Zvonimira Baletića pročitajte u nastavku teksta iz njegove službene biografije u Hrvatskoj akademiji znanosti i umjetnosti.

Akademik Zvonimir Baletić, (26. siječnja 1936. Kljenak kraj Vrgorca – 3. listopada 2022. Zagreb)

U ponedjeljak 3. listopada 2022. u Zagrebu je u 87. godini života umro akademik Zvonimir Baletić, istaknuti hrvatski ekonomist, redoviti član Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti i nekadašnji ministar u Vlade demokratskog jedinstva. Rodio se 26. siječnja 1936. u Kljenku kraj Vrgorca. Osnovnu školu započeo je u izbjegličkom logoru u El-Shattu u Egiptu, a završio u Dubrovniku. Gimnaziju je završio u Splitu. Na Pravnom fakultetu u Zagrebu diplomirao je 1959. Od 1960. do 1961. bio je asistent na Pravnom fakultetu u Zagrebu na Katedri za političku ekonomiju, a 1961. postaje suradnik u Agrarnom institutu u Zagrebu, te uskoro odlazi na studijski boravak u London gdje priprema doktorsku disertaciju na London School of Economics and Political Science. Doktorat znanosti iz ekonomije stekao je 1964. na Pravnom fakultetu u Zagrebu.  Iste godine izabran je za docenta na Ekonomskom fakultetu, kao i za direktora Agrarnog instituta. Godine 1965. dobiva stipendiju Fordove fondacije za poslijedoktorski studij na University of Chicago gdje je pod mentorstvom nobelovca Theodorea W. Schultza obradio temu Poljoprivreda u ekonomskom razvoju.

Po povratku iz SAD-a  izabran je za docenta na Fakultetu  političkih znanosti u Zagrebu na predmetu Politička ekonomija, a 1968. za izvanrednog profesora. Zbog političkog angažmana u Hrvatskom proljeću zabranjen mu je rad na Fakultetu i predavanja na Sveučilištu, kao i nastupi u javnim glasilima. Godine 1974. zapošljava se u Ekonomskom institutu  u Zagrebu u zvanju višeg znanstvenog suradnika, a od 1976.  u zvanju znanstvenog savjetnika. Bio je istraživač i voditelj više znanstvenih projekata te sudionik brojnih domaćih i međunarodnih  znanstvenih skupova. Godine 1982. imenovan je za člana Komisije za regionalni razvoj  u okviru Programa dugoročne stabilizacije Saveznog izvršnog vijeća Jugoslavije. Potkraj osamdesetih godina pored rada u Institutu angažirao se na međunarodnom planu, osobito na formiranju Europskog pokreta Hrvatska  i uspostavi višestranačkog sustava te je bio među osnivačima Socijaldemokratske stranke Hrvatske.

Nakon sloma komunističkog režima 1990. vratio se na Fakultet političkih znanosti kao redovni profesor, zadržavši mjesto znanstvenog savjetnika na Ekonomskom institutu. Predavao je na poslijediplomskim studijima na Fakultetu političkih znanosti i na Ekonomskom fakultetu  u Zagrebu.

U kolovozu 1991. Zvonimir Baletić postaje član Vlade demokratskog jedinstva kao ministar bez portfelja zadužen za pojedine misije i za odnose s UNPROFOR-om. U Vladi je ostao do veljače 1993. kada  je izabran na dužnost  ravnatelja Ekonomskog instituta u Zagrebu. Na tom položaju pokrenuo je javne rasprave o ključnim pitanjima dugoročne razvojne politike Hrvatske (privatizacije, razvoja male privrede, izvozne orijentacije, tečajne politike, reindustrijalizacije, zaduženosti…).  S dužnosti  ravnatelja Ekonomskog instituta otišao je 1999. Istodobno je bio urednik u Leksikografskom zavodu Miroslav Krleža za područje ekonomije, a jedno vrijeme i član ravnateljstva.

Za redovitog člana Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti, u Razredu za društvene znanosti, izabran je 2004, a 2005. i za redovitog člana Académie Européene des Sciences, des Arts et des Lettres u Parizu. Od 2008. do smrti akademik Zvonimir Baletić bio je predsjednik Znanstvenog vijeća za ekonomska istraživanja i hrvatsko gospodarstvo  Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti, a od 2011. do 2016. bio je voditelj Zavoda za znanstvenoistraživački i umjetnički rad HAZU u Vukovaru. Od 2005. do 2007. bio je član Nacionalnog vijeća za znanost Republike Hrvatske.

Pored suradnje u brojnim domaćim i stranim časopisima akademik Baletić bio je član uredništva više časopisa, kao što su  Naše teme, Politička misao,  Rasprave o migracijama, Hrvatski gospodarski glasnik, Hrvatsko Sveučilište, a posebno Ekonomski pregled. Bio je urednik više knjiga i publikacija. Preveo je na hrvatski više značajnih teorijskih djela iz ekonomije s engleskog i francuskog  jezika. Bio je član Naučne sekcije Saveza ekonomista Jugoslavije, Europskog ekonomskog udruženja, Hrvatskog društva ekonomista, Znanstvenog društva ekonomista i Hrvatskog politološkog društva, a bio je i suradnik Međunarodnog centra za ekonomski razvoj u San Franciscu i Europskog udruženja za malu privredu u St. Gallenu.

Odlikovan je Redom Danice hrvatske s likom Blaža Lorkovića i Spomenicom Domovinskog rata.

Ostavite komentar

o društvu

Društvo prijatelja vrgorske starine je udruga građana, prva organizacija ovakve vrste u Vrgorcu, osnovana radi sveobuhvatnog promišljanja i aktivnog djelovanja na istraživanju povijesti, skupljanju povijesnih izvora, zaštiti materijalne i nematerijalne kulturne baštine i očuvanju lokalnog kulturnog identiteta Vrgorske krajine. Društvo svojim aktivnostima potiče na osnivanje stručno-znanstvenih i istraživačkih ustanova (arhiv, muzej, institut…) ili njihovih podružnica na području Vrgorca koje će sustavno djelovati sa istim ciljevima.

O PORTALU

Portal Vrgorskestarine.hr pokrenut je radi informiranja javnosti o aktivnostima Društva prijatelja vrgorske starine, a pogotovo za popularizaciju povijesne znanosti i neistražene lokalne povijesti Vrgorca. Portal je u cijelosti volonterski projekt.

Prenošenje sadržaja s ove stranice dopušteno je samo uz pravilno navođenje i citiranje izvora.

Autor i urednik: Branko Radonić, prof.

pratite nas

OSTALI PROJEKTI UREDNIKA

najnovije vijesti

OSTANITE U TIJEKU S AKTIVNOSTIMA DRUŠTVA

Izjava o privatnosti – tekst