Vrgorac se često pogrešno uključuje u teritorij tzv. Dalmatinske zagore (dalmatinske zagore, dalmatinske Zagore). Iako je geografska odrednica dalmatinskog zagorja (kao i primorja i otočja) poznata od ranije, regija Dalmatinska zagora formirana je nakon Drugog svjetskog rata, kao izraziti kontrast brzorastućem splitskom industrijskom bazenu, od kojega se nerazvijena i depopulirajuća kopnena Dalmacija uvelike razlikovala. Međutim, ova nepostojeća regija koja na papiru, ovisno o autoru, obuhvaća veće ili nešto manje dijelove unutrašnjosti Dalmacije (nekad u taj prostor uključuju i Ravne kotare, Bukovicu i dolinu Neretve, a nekad ne), ne postoji jednako kao što ne postoje ni regije „Dalmatinsko primorje“ i „Dalmatinsko otočje“.
Tzv. Dalmatinska zagora nema svoje središte prema kojemu bi cijeli prostor gravitirao, a njezine „sastavne“ cjeline, povijesne granične krajine, nisu međusobno vezane, već je svaka okrenuta prema primorskim susjedima. Primjerice Vrgorac je usmjeren prema Makarskom primorju s kojim je dugo činio zajednički kotar. Stara prostorna cjelina Zagora zaista postoji i radi se o zaobalnom prostoru iznad Splita i Trogira. S obzirom da je ta Zagora povijesna i prostorna činjenica, i da nema nikakve veze s „Dalmatinskom zagorom“, pojedini autori su se domislili „rješenja“ pa su Zagoru proglasili „zagorom u užem smislu“, a „Dalmatinsku zagoru“ „zagorom u širem smislu“, što nema nikakve logike.
No, pojam „Dalmatinske zagore“ se sve više udomaćuje u političkoj, društvenoj, čak i znanstvenoj zajednici, pa tako npr. postoji i vinogradarska regija „Dalmatinska zagora“ u koju je uključen i Vrgorac, dok su susjedno Makarsko primorje i Neretva smješteni u vinogradarsku regiju „Srednja i Južna Dalmacija“. Zbog toga svjedočimo apsurdnoj situaciji u kojoj vinogradi u Vrgorskom polju (Jezeru) koji se nalaze na administrativnom području Grada Vrgorca spadaju u vinogradarsku regiju „Dalmatinska zagora“, dok susjedni vinogradi u istom polju i na istoj zemlji, smješteni na administrativnom području susjedne Općine Pojezerje i Grada Ploča, pripadaju vinogradarskoj regiji „Sjeverna i Južna Dalmacija“.
Od „Dalmatinske zagore“ gori su samo nazivi „dalmatinsko zaleđe“ i „zaleđe Dalmacije“ koji insinuiraju da je golemo područje dalmatinske unutrašnjosti iza leđa Dalmaciji, a ne njezin sastavni dio.
Izvor: Branko Radonić, Stoljeća vrgorskog vina i pršuta, Vrgorac, 2022., str. 17-18.
