Krajem prošle godine objavili smo tekst o zanimljivom metalnom fragmentu, dijelu veće ploče pronađenom u starom selu Barbiri u Draževitićima. Iako mu je podrijetlo nepoznato, pretpostavili smo da potječe iz prve polovice 20. stoljeća. Nije jasno je li oštećen zbog dugogodišnjeg izlaganja vremenskim uvjetima ili uslijed nekog udarca.
Na ploči su bile ispisane najmanje dvije riječi. Druga riječ, velikim tiskanim slovima, glasila je: “MAKAR[SKA]”. Budući da je Vrgorac tijekom Austro-Ugarske i obje jugoslavenske države uglavnom pripadao makarskom kotaru, spomen Makarske ne iznenađuje.
Gornja riječ nije bila sasvim jasna. Vidjela su se slova R i H, a pretpostavili smo da je treće slovo C. Ipak, kako to slovo ima nožicu koja ga razlikuje od slova C, moglo bi se raditi o slovu G, zbog čega bi riječ mogla glasiti [V]RHG[ORAC], što odgovara starijem službenom nazivu Vrgorca koji se koristio sve do prijelaza 19. u 20. stoljeće.
Kako smo zaključili da se radi o slovu G, a ne C? Usporedili smo oblik slova s fotografijom iz drugog članka koji smo objavili prije nekoliko mjeseci. Prilikom posjeta Martinčevoj mlinici u Vrgorcu vidjeli smo da se na njezinom motoru nalazi pločica s nazivom austrijskog proizvođača iz Graza: Grazer Waggon- & Maschinenfabriks-Aktiengesellschaft, vorm. Joh. Weitzer. Riječ “Waggon” na toj pločici sadrži dva slova G, ispisana upravo onim oblikom kakav se vidi i na fragmentu iz Draževitića.
Na temelju toga s velikom sigurnošću možemo zaključiti da su na ploči bila ispisana imena gradova Makarska i Vr(h)gorac. S obzirom na to da su Draževitići nekada bili granično selo vrgorske općine i makarskog kotara, pretpostavljamo da se radilo o graničnoj ploči prema susjednoj općini Plina i metkovskom kotaru. Detaljnija arheološka istraživanja na mjestu pronalaska fragmenta možda bi mogla rezultirati novim komadima ploče kojima bi se u potpunosti rasvjetlila ove enigma. U svakom slučaju, radi se o vrijednom nalazu za našu lokalnu povijest.
Branko Radonić
